Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača krumpira Damir Mesarić upozorava da će ovogodišnji urod krumpira zbog posljedica suše biti dvostruko manji manji nego prošle godine.

Krumpirom se bavim 30-ak godina i ovakvu godinu još nisam doživio. Krumpir je po jamici izbacio svega od dva do tri gomolja, dok je uobičajena količina od 12 do 13

Imali smo jako sušnu zimu, a uvjete za rast je dodatno pogoršalo hladno proljeće. Vađenje krumpira do nedavnih kiša bilo je otežano, ali uglavnom je kroz cijelu sezonu bila suša, izjavio je Mesarić za Hinu.

Iz tog razloga se ovogodišnji urod krumpira, prema njegovim riječima, kreće od 15 do 18 tona po hektaru od novog sjemena. Od sjemena proizvođača, tzv. farmerskog sjemena još je manji. U Lici je još teže – prinos se kreće od 10 do 11 tona po hektaru.

Damir Mesarić

Ni natapane parcele ne daju više od 25 tona po hektaru, jer biljka jednostavno ne trpi velike stresove, kaže Mesarić. Napominje kako je primjerice 2020. prinos po hektaru bio od 45 do 50 tona.

Teži uvjeti proizvodnje nego lani

Upozorava i kako su, za razliku od prošle godine koja je isto bila sušna, uvjeti proizvodnje ove godine bili znatno teži i izazovniji, s obzirom na veliko povećanje troškova repromaterijala, kojima treba pridodati i povećani trošak hlađenja skladišta.

Lani smo razgovarali samo o suši. Sada smo u dvostruko težoj situaciji – mineralna gnojiva, nafta – sve je otišlo gore, kaže.

Dodaje kako je primjerice trošak skladištenja poskupio pet-šest puta. Podsjeća kako su na posljedice suše upozorili resornu ministricu poljoprivrede Mariju Vučković na nedavno održanom sastanku u Ministarstvu. Proizvođačima je tada predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomoći u okviru EAFRD-a. Objava natječaja Mjere 22 je planirana početkom listopada. Prijedlogom se omogućava jednokratna pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisuća do 100 tisuća eura.

Ukupna vrijednost mjere približno 200 milijuna kuna. Mesarić drži kako je nužno pravedno raspodijeliti ta sredstva te kako neke kulture ne bi trebale biti obuhvaćene. Kaže kako je svjestan da Vlada nema toliko novca da “samo daje”. Morat će se nešto sustavno mijenjati, a ne samo tražiti pomoć. Morat će se pokrenuti investicije u navodnjavanje, smatra. Kaže da unatoč manjem urodu i povećanju troškova proizvođači ne najavljuju značajno povećanje cijene.

Proizvođači ne najavljuju značajno povećanje cijene

Proizvodnja krumpira u RH u brojkama:

  • krumpir se sadi na približno 10.000 hektara (u 2020. 9.325 ha)
  • prosjeci količina zadnjih godina jako osciliraju, zbog vremenskih prilika,

a kreću se na razini oko 170 tisuća tona

  • najviše je površina pod krumpirom u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji (oko 60%)
  • samodostatnost iznosi oko 90%

Poljoprivredni analitičari konzultantske tvrtke Smarter objašnjavaju kako niski prinosi po hektaru naših proizvođača proizlaze iz niza čimbenika – malih proizvodnih površina, niskih ulaganja u suvremene tehnologije te izostanka primjene novih znanja i tehnologija. Većina proizvodnje konzumnog (stolnog) i industrijskog krumpira odvija se na OPG-ima koji su više ili manje specijalizirani za proizvodnju krumpira, ističu u Smarteru. Navode kako većina gospodarstava koja se bave proizvodnjom ima malu ukupnu površinu. Ona je u pravilu rascjepkana na više manjih parcela što dodatno poskupljuje proizvodnju i smanjuje ekonomičnost.

Male i rascjepkane površine poskupljuju proizvodnju krumpira

Hrvatskoj nedostaju i skladišni i preradbeni kapaciteti, jer na tržištu dominiraju novi trendovi te potrošači sve više traže prerađeni krumpir, a to je oguljen, narezan i zapakiran krumpir spreman za upotrebu u kućanstvu ili restoranima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako je najbolje čuvati krumpir?
Sljedeći članakŠto posijati i posaditi u listopadu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.