Predsjednik Udruge međimurskih proizvođača krumpira Damir Mesarić upozorava da će ovogodišnji urod krumpira zbog posljedica suše biti dvostruko manji manji nego prošle godine.
Krumpirom se bavim 30-ak godina i ovakvu godinu još nisam doživio. Krumpir je po jamici izbacio svega od dva do tri gomolja, dok je uobičajena količina od 12 do 13
–Imali smo jako sušnu zimu, a uvjete za rast je dodatno pogoršalo hladno proljeće. Vađenje krumpira do nedavnih kiša bilo je otežano, ali uglavnom je kroz cijelu sezonu bila suša, izjavio je Mesarić za Hinu.
Iz tog razloga se ovogodišnji urod krumpira, prema njegovim riječima, kreće od 15 do 18 tona po hektaru od novog sjemena. Od sjemena proizvođača, tzv. farmerskog sjemena još je manji. U Lici je još teže – prinos se kreće od 10 do 11 tona po hektaru.
–Ni natapane parcele ne daju više od 25 tona po hektaru, jer biljka jednostavno ne trpi velike stresove, kaže Mesarić. Napominje kako je primjerice 2020. prinos po hektaru bio od 45 do 50 tona.
Teži uvjeti proizvodnje nego lani
Upozorava i kako su, za razliku od prošle godine koja je isto bila sušna, uvjeti proizvodnje ove godine bili znatno teži i izazovniji, s obzirom na veliko povećanje troškova repromaterijala, kojima treba pridodati i povećani trošak hlađenja skladišta.
–Lani smo razgovarali samo o suši. Sada smo u dvostruko težoj situaciji – mineralna gnojiva, nafta – sve je otišlo gore, kaže.
Dodaje kako je primjerice trošak skladištenja poskupio pet-šest puta. Podsjeća kako su na posljedice suše upozorili resornu ministricu poljoprivrede Mariju Vučković na nedavno održanom sastanku u Ministarstvu. Proizvođačima je tada predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomoći u okviru EAFRD-a. Objava natječaja Mjere 22 je planirana početkom listopada. Prijedlogom se omogućava jednokratna pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisuća do 100 tisuća eura.
Ukupna vrijednost mjere približno 200 milijuna kuna. Mesarić drži kako je nužno pravedno raspodijeliti ta sredstva te kako neke kulture ne bi trebale biti obuhvaćene. Kaže kako je svjestan da Vlada nema toliko novca da “samo daje”. Morat će se nešto sustavno mijenjati, a ne samo tražiti pomoć. Morat će se pokrenuti investicije u navodnjavanje, smatra. Kaže da unatoč manjem urodu i povećanju troškova proizvođači ne najavljuju značajno povećanje cijene.
Proizvodnja krumpira u RH u brojkama:
- krumpir se sadi na približno 10.000 hektara (u 2020. 9.325 ha)
- prosjeci količina zadnjih godina jako osciliraju, zbog vremenskih prilika,
a kreću se na razini oko 170 tisuća tona
- najviše je površina pod krumpirom u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji (oko 60%)
- samodostatnost iznosi oko 90%
Poljoprivredni analitičari konzultantske tvrtke Smarter objašnjavaju kako niski prinosi po hektaru naših proizvođača proizlaze iz niza čimbenika – malih proizvodnih površina, niskih ulaganja u suvremene tehnologije te izostanka primjene novih znanja i tehnologija. Većina proizvodnje konzumnog (stolnog) i industrijskog krumpira odvija se na OPG-ima koji su više ili manje specijalizirani za proizvodnju krumpira, ističu u Smarteru. Navode kako većina gospodarstava koja se bave proizvodnjom ima malu ukupnu površinu. Ona je u pravilu rascjepkana na više manjih parcela što dodatno poskupljuje proizvodnju i smanjuje ekonomičnost.
Hrvatskoj nedostaju i skladišni i preradbeni kapaciteti, jer na tržištu dominiraju novi trendovi te potrošači sve više traže prerađeni krumpir, a to je oguljen, narezan i zapakiran krumpir spreman za upotrebu u kućanstvu ili restoranima.
