Plodored predstavlja pravilnu prostornu i vremensku izmjenu kultura na određenoj površini. Sastoji se od plodosmjene (vremenske izmjene usjeva) i rotacije (prostorne izmjene usjeva). Preporuča se za većinu povrćarskih kultura i trebao bi iznositi barem 3 do 4 godine.
Ako se za neku kulturu kaže da dolazi na prvo mjesto u plodoredu, to znači da se uzgaja nakon gnojidbe stajskim gnojem. Više je razloga uvođenja plodoreda. To su međusobna tolerantnost usjeva, zaštita od bolesti i štetnika koji napadaju iste ili srodne vrste, zaštita od korova, održavanje razine humusa i povoljne strukture tla, različito trošenje vode i korištenje hraniva kod različitih usjeva, različita dubina ukorjenjivanja usjeva i dubina obrade.
Nepoštivanje plodoreda uzrokuje narušavanje kvalitete i „umornost“ tla. Uglavnom dolazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanja istovrsnih hraniva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla.
Šesteropoljni plodored u povrtnjaku
Pomoćnice – rajčica, paprika, feferoni, patlidžan, krumpir
Korjenasto povrće – mrkva, peršin, celer, pastrnjak, kopar, komorač (na ovo mjesto u plodoredu takođem mogu doći i cikla, blitva te špinat)
Tikvenjače – krastavac, dinja, lubenica, tikvica, buča
Lukovi – luk, češnjak, poriluk, luk vlasac, luk kozjak
Kupusnjače – kupus, kelj, brokula, cvjetača, korabica, rotkvica, raštika, kineski kupus (na ovo mjesto u plodoredu mogu doći i salata, endivija ili radič)
Dobri susjedi u povrtnjaku (združen usjev)
Mogućnost istovremenog uzgoja dvije ili više kultura (konsocijacija) na gredici vrlo je bitna zbog intenzivnijeg korištenja površine, ali također i pozitivnog djelovanja jedne kulture na drugu. Uglavnom se ne kombiniraju vrste iz iste porodice. Biljke iz iste porodice trebaju ista hraniva i uglavnom ih napadaju isti štetnici i bolesti.
Stoga su izvrsne kombinacije vrsta na jednoj gredici one koje imaju različite potrebe za hranivima. Tako najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drugi način rahli zemlju i zauzima prostor (npr. luk i salata), te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju štetnike ili jedna drugu štite od bolesti.
Dobri i loši susjedi u povrtnjaku
| Vrsta | Dobri susjedi | Loši susjedi |
| Blitva | Grah, kupusnjače, mrkva, rotkvica, crna rotkva | |
| Cikla | Grah, kopar, krastavac, češnjak, kupusnjače, korabica, salata, tikvice, luk | Krumpir, kukuruz, poriluk, špinat |
| Češnjak | Krastavac, mrkva, cikla, rajčica, jagode | Grah, grašak, kupusnjače |
| Luk | Kopar, krastavac, salata glavatica, mrkva, cikla, radič, crni korijen | Grah, grašak, kupusnjače |
| Endivija | Grah, kupusnjače, poriluk, komorač | |
| Salata | Grah, kopar, grašak, komorač, krastavac, kupusnjače, korabica, poriluk, kukuruz, mrkva, rotkvica, cikla, crni korijen, šparoga, rajčica, radič, luk | Peršin, celer |
| Grah | Krastavac, krumpir, kupusnjače, korabica, salata glavatica, lisnata salata, cikla, celer, rajčica | Grašak, komorač, češnjak, poriluk, luk |
| Grašak | Kopar, komorač, krastavac, kupusnjače, korabica, salata glavatica, kukuruz, mrkva, rotkvica, tikvice | Grašak, krumpir, češnjak,poriluk |
| Krastavac | Grah, kopar, grašak, komorač, kupusnjače, salata, poriluk, kukuruz, cikla, celer, luk | Rotkvica, rajčica |
| Kupusnjače | Grah, krastavac, krumpir, salata glavatica, bundeva, lubenica, rajčica, tikvice | Cikla, celer |
| Celer | Grah, krastavac, cvjetača, korabica, poriluk, rajčica | Krumpir, kukuruz, salata |
| Mrkva | Kopar, grašak, češnjak, poriluk, blitva, rotkvica, crna rotkva, kovrčava salata, crni korijen, rajčice, radič, luk | |
| Rajčica | Grah, češnjak, kupusnjače, korabica, salata glavatica, poriluk, kukuruz, mrkva, peršin, salata lisnata, rotkvica, crna rotkva, cikla, celer, špinat, radič | Grašak, komorač, krumpir |
Pročitajte još:
Planiranje povrćarske proizvodnje
Njega povrća tijekom vegetacije
