Šparoga potječe iz zapadnog  Mediterana, a uzgaja se još od pradavnih vremena. Poznata je njezina primjena u kulinarstvu za različita i specifična jela. Mladi izboji šparoge sezonsko su povrće koje se u priobalnom području bere u travnju i svibnju, a u kontinentalnom u svibnju i lipnju.

Kao svježe proljetno povrće, delikatesa je po mnogim svojstvima.

Tablica 1: Usporedba sadržaja tvari jestivih dijelova bijele i zelene šparoge (u %)

 BijelaZelena
Voda91,7-94,592
Sirove bjelančevine0,9-2,53,1
Sirove masti0,1-0,250,2
Ugljikohidrati1,74-5,03,7
Vlakna0,63-1,20,8
Minerali0,54-0,8 

Šparoga je trajnica, sa životnim vijekom 15 i više godina. Ona ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Sjeme šparoge sporo klija, a minimalna temperatura klijanja je 15 ˚C. Za rast i razvoj optimalne su temperature od 12 do 26 °C, a unutar tog raspona pojedine faze imaju specifične potrebe.

Tlo i klima

Velika masa podzemnih organa šparoga bolje se razvija na lakšim tlima, s manje fizičkog otpora i bolje prozračnosti tla. Za proizvodnju bijele šparoge pogodnija su pjeskovita tla uz obilniju gnojidbu organskim gnojivima, a za zelenu šparogu prikladna su srednjeteška, ali ne i teška tla. Neutralna i blago alkalna tla pogodnija su za šparogu, iako ona podnosi i kisela tla do pH 5. Prema klimatskim uvjetima za šparogu je povoljnije kontinentalno područje, s lakšim tlima u dolinama rijeka, gdje srednje temperature tijekom ljeta nisu visoke.

Gnojidba i hraniva

Pri zasnivanju prvog nasada potrebna je i organska gnojidba šparoga. Preporučuje se 30 do 100 t/ha stajskog gnoja, do 25 t/ha treseta ili komposta, zelena gnojidba zaoravanjem usjeva boba, grahorice, djeteline ili žitarica uz dodatak dušika. To je naročito potrebno na pjeskovitim tlima siromašnim humusom. Količina mineralnih gnojiva prije sadnje ovisi o stanju zaliha hraniva u tlu, ali naročito je važno da se fosfor i kalij zaoru što dublje ispod zone sadnje, jer se apsorpcijsko korijenje manje razvija u površinskom sloju.

Svježe zelene šparoge, Foto: freepik.com

Prednost uzgoja iz presadnica

Šparoga je višegodišnja biljka i višegodišnja kultura, koja ostaje na istoj površini 10 do 12 godina. Zbog toga pri osnivanju šparžišta mora biti unaprijed određen cilj uzgoja odnosno proizvodnja bijele ili zelene šparoge, proizvodnju za glavnu sezonu ili izvansezonsku berbu. Šparžište se može zasnovati izravnom sjetvom, što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparoge, a berba tu počinje u trećoj godini. Većina proizvođača se odlučuje za uzgoj iz presadnica, bilo da ih sami proizvode ili ih nabavljaju od specijaliziranih proizvođača. Takav se nasad može početi ograničeno brati već u drugoj godini nakon sadnje.

Glavna je prednost uzgoja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim i kvalitetnim biljkama. Presadnice šparoge uzgajaju se na otvorenom cijelu vegetacijsku godinu. Budući da će biljke ostati na tom tlu samo jednu godinu, dovoljna je gnojidba mineralnim gnojivima na bazi 150-75-195 N1P2O5. Sije se na lagano, strukturno i ocjedito tlo u proljeće, kada je temperatura tla oko 15 °C. Za brže nicanje korisno je sjeme namakati u toploj vodi kroz nekoliko dana, a zatim posušiti i odmah sijati. Sije se u redove na razmak 40 do 60 cm red od reda i razmak sjemenki u redu 7 do 12 cm. Za proljetnu sadnju sije se obično koncem siječnja ili u veljači u sandučiće. Biljčice visine 10 do 12 cm pikiraju se u kontejnere veličine lončića 200 do 300 cm³.

Priprema tla, sjetva i sadnja

Za proljetno zasnivanje šparžišta pripremu tla treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 do 60 cm, ili oranjem na 30 do 40 cm s podrivanjem do 70 cm ovisno o tlu. Tada se unosi u tlo i stajski gnoj te kalij i fosfor uz manju količinu dušika, kako bi se kroz zimsko doba mirovanja bolje razgradilo u tlu. Na kiselim tlima od pH 5,5 može se provesti kalcifikacija tla vapnom u svrhu neutralizacije tla i boljeg nicanja biljaka. Sije se prethodno namočeno sjeme u toploj vodi, u redove na razmak 1,2 do 2 m, ili u dvorede trake s razmakom redova u traci od 30 do 40 cm. Razmak sjemenki u redu se planira na 10 do 15 cm uz dubinu sjetve do 5 cm.

Za takvu sjetvu potrebno je 1 do 2 kg sjemena po hektaru. Za sadnju jednogodišnjih ili tromjesečnih presadnica namijenjenih uzgoju zelene šparoge, nakon proljetne pripreme otvore se brazde, a presadnice se sade na dno brazde. Ako se sade jednogodišnje presadnice ručno, debelo korijenje se ravnomjerno rasporedi na sve strane. Pri strojnoj sadnji obično su smješteni u smjeru jarka. Presadnice se prekriju s oko 10 cm tla te ostaju u jarku. To će omogućiti nagrtanje redova prije berbe. Tromjesečne presadnice iz zaštićenog prostora sade se odgovarajućim sadilicama koje se primjenjuju za sadnju rajčice iz kontejnera.

Svježe bijele šparoge, Foto: freepik.com
Ukusna i delikatesna jela sa šparogama, Foto freepik

Berba i prinosi

U područjima blage klime i dugog razdoblja vegetacije berba može započeti 2 do 3 tjedna nakon što prođe godina dana od sadnje, a u krajevima s oštrijom klimom nakon 2 godine. U prvoj godini berba traje 3 do 5 tjedana, a u sljedećim godinama 6 do 8 tjedana. Prinos šparoge obično postupno raste do šeste godine, a nakon toga stagnira i postupno pada. Šparžišta starija od 14 godina više ne daju ekonomski opravdane prinose.

Tablica 2:  Prinos šparoge po godinama

GodinaPrinos t/haGodinaPrinos t/ha
3.1,708.7,33
4.2,309.5,07
5.2,9910.4,97
6.4,5911.4,03
7.6,4112.3,23
  13.2,41