Pretplatnik iz Trilja primijetio je oštećenja na listovima rajčice, a prema fotografijama koje je poslao u redakciju, naš stručni suradnik mr. sc. Milorad Šubić ustanovio je da se radi o resičarima ili tripsima, koji mogu uzrokovati značajne štete na povrtnim kulturama i cvijeću.
Resičari ili tripsi su vrlo sitni i pokretljivi nametnici s usnim ustrojem za bodenje i sisanje biljnih sokova. Prema iskustvima iz ranijih vrućih i sparnih sezona u povrtnim usjevima ponovno možemo očekivati prekomjernu brojnost dvije vrsta resičara: poljskog ili duhanovog tripsa (Thrips) na luku, poriluku i kupusu (Thrips) i kalifornijskog tripsa (Frankliniella) na salatnim krastavcima, te paprici tipa babura (i različitom cvijeću).
Porast trgovine biljkama i organima za reprodukciju te svježim povrćem, voćem i cvijećem, uzgoj stranih (uvezenih) vrlo osjetljivih sorti (hibrida) uz vrlo povoljne klimatske uvjete tijekom ljetnih mjeseci za umnažanje štetnih vrsta, pogoduju sve većim štetama od nabrojenih vrsta resičara na nezaštićenim i osjetljivim biljkama.
Duhanov trips
Duhanov trips (Thrips tabaci) se na području naše zemlje smatra važnijim štetnikom ratarskih kultura iz skupine resičara, a često ga nalazimo u usjevima luka, poriluka i kupusa. Duhanov trips je polifagni nametnik, jer napada više od 150 vrsta biljaka (kulturne i korovne vrste). Odrasli kukci su veličine svega 0,8-1 mm, slamnato-žute do smeđe boje. Prezime odrasli oblici u zemlji, na biljnim ostacima. U rano proljeće kad srednje dnevne temperature porastu na vrijednosti 10-12°C započinje aktivnost ženki. Leglicom zarežu mlado lišće osjetljivih biljaka i polažu oko 100 jaja.
Nakon 5-10 dana izlegnu se ličinke koje se narednih 10-20 dana aktivno hrane sisanjem biljnih sokova (iz najmlađeg biljnog tkiva). Najčešće sišu biljne sokove uz lisne žile. Na taj način nastaju brojne, sitne, bjeličaste točkice koje se ubrzo međusobno spajaju, pa veći dijelovi lista pobijele (npr. kod luka, posebice pri uzgoju iz sjemena). Razvoju tripsa najviše pogoduju sunčani, vrući i suhi dani, kad se brzim množenjem izmjenjuju brojne generacije.
U blizini napadnutog polja luka ovaj trips može napasti i druge vrste povrća, npr. rajčicu, krastavce, papriku, tikvice i lubenicu. Ipak, vrlo često se primjećuju štete na kasnom kupusu, a jednako su na duhanovog tripsa osjetljive domaće sorte namijenjene proizvodnji zelja za kiseljenje (npr. Varaždinsko zelje) ili neki strani hibridi namijenjeni za skladištenje i potrošnju u svježem obliku tijekom zimskih mjeseci. Štete se vrlo lako prepoznaju jer trips siše sokove s donje strane lišća kupusa. Na mjestu uboda se formiraju kvržice, ispočetka mliječno-bijele, a kasnije smeđe boje. Glavice se normalno formiraju i dostižu željeni prinos, ali takve kvržice nagrđuju njihov izgled i onemogućavaju prodaju. Time napadnuti kupus resičarima gubi svoju tržnu vrijednost jer izgledom odbija kupce. Štetnost od tripsa na kupusu je zabilježena naročito tijekom vrlo vrućih i aridnih godina (npr. zabilježeno tijekom 2000., 2003., 2007., 2011., 2012., 2013., 2017., 2021., 2022.).
Kemijsko suzbijanje štetnika
Pri kemijskom suzbijanju duhanovog tripsa na kupusu i luku je vrlo važno na vrijeme uočiti njihovu prisutnost u usjevu (biljke obavezno i redovito pregledavati tijekom vrućih ljetnih dana). Tripse privlače plave i žute ljepljive ploče. Dobru preventivnu zaštitu daje potapanje presadnica kupusnjača u otopinu neonikotinoida pred sadnju (npr. acetamiprid) (dopuštenje samo kelj pupčar metodom prskanja). U vegetaciji se za suzbijanje štetnih gusjenica kupusnjača često koriste sintetski piretroidi koji pokazuju postrani učinak pri suzbijanju tripsa (npr. SumiAlpha SC, Karate Zeon MC, Decis EC, Cythrin Max ECi dr.) u propisanim količinama i uz poštivanje karence za pojedine vrste povrća.
Tablica 1. Neke od učinkovitijih kemijskih i bioloških mjera suzbijanja tripsa ili resičara na povrću (i cvijeću) u našoj zemlji
| Pripravak | Primjena | Karenca |
| Laser KS | 0,2-0,25 lit./ha (najviše 4x) (najmanji razmak tretiranja 7-10 dana) | K=3 dana (krastavci); K=7 dana (luk, češnjak, poriluk, paprika) |
| Kraft EC | 0,75-1,2 lit./ha (krastavac); 0,75-1,2 lit./ha (paprika, rajčica) | K=3 dana (krastavci, rajčica); K=7 dana (rajčica) |
| Vertimec EC | 0,06 % (krastavac); 0,075 % (rajčica, paprika) | K=3 dana (krastavci, paprika) K=7 dana (rajčica) |
| Exalt SC | 2 lit./ha (luk, vlasac, cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, kineski kupus); 2,4 lit./ha (rajčica, paprika, patlidžan) | K=3 dana (luk vlasac, rajčica, paprika, patlidžan); K=7 dana (cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, kineski kupus) |
| Movento SC | 0,45-0,75 lit./ha (2x kupusnjače; 4x luk) | K=3 dana (kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, cvjetača); K=7 dana (luk) |
| Teppeki WG | 0,1 kg/ha (krastavac); 0,1-0,12 kg/ha (paprika, rajčica) | K=3 dana (krastavac, rajčica); K=7 dana (paprika) |
| NeemAzal, Neemik Ten EC* | 2-3 lit./ha (rajčica, paprika, luk, poriluk, kupus) | K=3 dana (rajčica, paprika, luk, poriluk, kupus) |
| Thripor-L | Biološka zaštita: ispušta se grabežljiva stjenica Orius laevigatus pri pojavi prvih cvjetova paprike (0,6/m²) i još tri ponovljena ispuštanja (1/m²) (više kod “Zeleni hit” d.o.o., Zagreb) | |
Temeljem “Naputka o proširenju primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene” još od sredine 2011. godine u našoj zemlji u proizvodnji luka i poriluka imamo učinkovit insekticid na tripse spinosad (Laser KS) (0,2-0,25 lit./ha, najviše 4x uz najmanji razmak tretiranja 7-10 dana, karenca 7 dana), te naknadno od 2016. sezone spirotetramat (Movento SC (0,75 lit./ha, najviše 4x, karenca 7 dana)!
Kalifornijski trips brzo razvija rezistentnost
Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je u Europi otkriven tek 1983. godine, a u Hrvatskoj se pojavio 1989. u staklenicima kod Lipika. Veličine je oko 1 mm, ali tipične narančasto-žute boje. Među povrtnim kulturama najviše šteti paprici, salatnim krastavcima i salati (čest je također u ukrasnim cvjetnim vrstama, gdje pored krizantema napada gerbere, ruže, afričke ljubice, ciklame i dr. cvijeće). Simptomi zaraze ovise o napadnutoj biljci. Na paprici sisanjem sokova na plodovima uzrokuje njihovu deformaciju (ali prenošenjem virusa TSWV zadnjih se godina ove štete drastično povećavaju).
Na salatnim krastavcima i zelenoj salati sisanjem lisnih sokova nastaju bjeličaste točkice, odnosno srebrolikost i naknadno sušenje lišća. Na cvijeću često oštećuje latice cvijeta, pa one gube svoju estetsku vrijednost. Kalifornijski trips vrlo brzo razvija rezistentnost ili otpornost na često korištene insekticide, a na povrću u zaštićenom uzgoju (plastenicima i staklenicima) vrlo se često suzbija biološkim načinom – grabežljivim grinjama i predatorskim stjenicama (npr. Thripor-L i slično, vidi Tablicu 1.).
Od novijih skupina insekticida učinkoviti na kalifornijskog tripsa su naturaliti: Laser KS (dopušten na krastavcima uz karencu 3 dana i paprici uz karencu 7 dana), Exalt SC (dopušten na paprici, rajčici i patlidžanu uz karencu 3 dana), Kraft EC (dopušten na krastavcima, paprici uz karencu 3 dana, te u rajčici uz karencu 7 dana) i Vertimec EC (dopušten na salatnim krastavcima i paprici također uz karencu 3 dana, te u rajčici uz karencu 7 dana)(vidi Tablicu 1.).
Tripsi se hrane najnježnijem biljnim dijelovima
Veliki problem u suzbijanju tripsa predstavlja spoznaja da se hrane najnježnijim biljnim dijelovima (često cvjetnim organima). Upijanje i provođenje sistemičnih insekticida u takva je staničja ograničena (npr. acetamiprid, flonikamid, spirotetramat), pa je time umanjena njihova učinkovitost na ovu skupinu nametnika. Pored kemijskih pripravaka navedenih u Tablici 1. iz skupine naturalita (spinosad, spinetoram, abamektin) i neki drugi insekticidi iz skupina neonikotionida (npr. acetamiprid), sintetski piretroidi (npr. cipermetrin, deltametrin, lambda-cihalotrin i drugi)(uz brojna ograničenja), te biljni (botanički) insekticidi (npr. azadiraktin iz tropskog neem drveta: NeemAzal TS, Neemik Ten EC) umanjuju brojnost tripsa ili resičara primjenom sukladno njihovom dopuštenju i ograničenjima! Također, neki insekticidi registrirani za suzbijanje drugih štetnika u povrćarstvu umanjuju i štetnost tripsa ili resičara (npr. flonikamid).
Slike 1, 2, 3 i 4: Štete od različitih vrsta tripsa ili resičara sa globalnim zatopljenjem postaju sve veće: tako početkom novog milenija od malih kukaca koje gotovo da ne vidimo okom primjećujemo prve štete u obliku “izbjeljivanja” lišća do potpunog propadanja usjeva (npr. na salatnim krastavcima i luku – slike 1 i 2). Štete od tripsa posebno se povećavanju njihovim sudjelovanjem u širenju nekih vrlo napasnih virusa u povrćarstvu i cvjećarstvu – npr. sve veći značaj kalifornijskog tripsa zbog prenošenja virusa pjegavosti i sušenja rajčice (TSWV) (slike 3 i 4 – oštećena bilja rajčice, te plodovi i lišće paprike tipa babura od virusa TSWV)
Foto: mr. sc. Milorad Šubić
