U današnje doba biljke su sve češće izložene djelovanju različitih stresnih uvjeta kao što su ekstremne temperature, višak ili manjak vode, mehanička oštećenja zbog olujnog nevremena i tuče, napad bolesti i štetnika, povećana koncentracija soli u tlu (solni i osmotski stres), promjene volumnog udjela CO2 u atmosferi, UV i radiofrekvencijsko zračenje, onečišćenje i dr. Biljkama možemo pomoći u oporavku koristeći biostimulatore.

Biljke su vezane za svoje stanište kao sesilni organizmi, pa je djelovanje stresnih uvjeta na njih osobito izraženo. Na svom prirodnom staništu, ali i u uzgojnim uvjetima, najčešće nisu izložene samo pojedinačnim stresnim uvjetima nego njihovim različitim kombinacijama. Utjecaj stresnih uvjeta izražen je na prinosu i kakvoći proizvoda uzgajanih kulturnih biljaka.

Zbog toga se rade brojna nužna detaljna istraživanja učinaka pojedinih stresnih uvjeta na rast, razvitak i razmnožavanje biljaka kao i mehanizama obrane i popravka. S obzirom da većina stresnih uvjeta u biljnim stanicama potiče pojavu reaktivnih oblika kisika (oksidacijski stres) u čijoj neutralizaciji sudjeluju različiti antioksidacijski enzimi i neenzimski antioksidansi, težište istraživanja su na mehanizmima oksidacijskog stresa. Određivanje odgovora biljaka na oksidacijski stres također omogućava procjenu učinaka stresa te osjetljivosti i/ili otpornosti biljaka. Za smanjenje šteta kod pojave stresnih uvjeta, većina poljoprivrednih proizvođača koriste biostimulatore.

Što su biostimulatori ?

Biostimulatori predstavljaju kemijske spojeve koji u biljkama stimuliraju određene fioziološke procese. Kao fiziološke aktivne tvari stimulacijski ili inhibicijski djeluju na fiziološko-biokemijske procese, te izazivaju metabolitičke i morfološke promjene. Kad je njihovo podrijetlo prirodno, radi se o spojevima koje biljka može samostalno sintetizirati, iako u vrlo ograničenim količinama. Biostimulatori su kompleksi prirodnih biljnih ekstrakata koji stimuliraju fiziološki razvoj biljke na najpovoljniji način. S druge strane, biostimulatori mogu nastati i kao rezultat umjetno sintetiziranih spojeva u laboratorijima.

S obzirom da utječu na fiziološke procese u biljakama, biostimulatori time neizravno povećavaju prinose. Ako u tlu postoji, primjerice, dovoljno dušika, biostimulatori će potaknuti fiziološke procese rasta i razvoja. To će utjecati na bolju iskoristivost raspoloživog dušika.

S druge strane, ako u tlu nema dovoljno elemenata prinosa, ne postoji mogućnost da biostimulator poveća njegovu količinu; samim time i prinos biljke. Upravo je zato glavni zadatak biostimulatora da potaknu biljku da bolje koristi već raspoloživa hraniva.

 Pomoć kod stresnih uvjeta

Biostimulatori prema djelovanju mogu biti hormoni rasta, odnosno regulatori ili stimulatori rasta. Inhibitori rasta, s druge strane,  zadržavaju i usporavaju proces rasta. Defolijanti  izazivaju opadanje lišća, desikanti izazivaju sušenje biljaka itd.

Značaj biostimulatora dolazi najviše do izražaja u kritičnim situacijama. Naime, biostimulatori na bazi aminokiselina su izrazito bitni i efikasni u usjevima i nasadima koji su pretrpili određeni oblik stresa poput stresa od suše, niskih temperatura (mraza) ili tuče. Biostimulatori će u takvim situacijama pomoći biljkama da se u što kraćem roku oporave od proživjelog oblika stresa ubrzavajući fiziološke procese u samoj biljci.

Biostimulatori pomažu i pri samom pupanju i kretanju vegetacije, dajući joj pritom više ‘snage’. Kako je već navedeno, pospješuju i usvajanje i bolje iskorištenje hraniva. Sve to dovodi do povećanja lisne mase, a što će u konačnici pozitivno djelovati i na urod. Sve će to pozitivno djelovati i na konačni proizvod, odnosno kvalitetu ploda.

Biostimulatori dolaze uglavnom u tekućem obliku. Mogu se primijeniti putem tla ili lista (folijarno). Kompatibilni su i s većinom sredstava za zaštitu bilja, što omogućuje istovremenu primjenu. U svakom slučaju, za svaku poljoprivrednu kulturu, značaj biostimulatora je izrazito velik; posebice u stresnim situacijama kada biljkama pomažu u što bržem oporavku.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGradnja metar od međe
Sljedeći članakBrankine kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.