""Štetnost puževa u uljanoj repici u porastu je uglavnom radi agronomske prakse: uzgoja sorata uljane repice s niskom koncentracijom glukozinolata, inkorporacije biljnih ostataka u tlo (rjeđe provođenje baliranja), reducirane obrade i prevladavajuće jesenske sjetve. S obzirom na povećanje površina pod uljanom repicom, struci se nameće potreba planiranja sustavne borbe s ovim štetnicima, utemeljena na procjeni rizika od napada, odnosno šteta od puževa i integriranoj zaštiti.

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Kako se točka rasta uljane repice nalazi neposredno iznad površine tla, puževi koji se kreću po površini tla svojom ishranom mogu vitalno ugroziti tek niknule biljke, što se često, ako ne dođe do potpunih šteta, zanemaruje radi prirode sklopa uljane repice. Međutim, svaka izgubljena biljka izravno utječe na konačan prinos. Preživjele biljke oštećene ishranom puževa kasnije imaju oslabjeli vigor i teže podnose oštećenja koja nastaju uslijed ishrane štetnih kukaca. Biljke u višim razvojnim stadijima, s više razvijenog lišća, otpornije su na napad puževa. Gusti sklop ove kulture osigurava puževima vlažno stanište i obilje hrane. Na ovaj način populacija puževa može značajno porasti u samo jednoj sezoni. Kako se često u plodosmjeni nakon uljane repice sije pšenica, prvi usjev pšenice nakon uljane repice može otrpjeti značajne štete.

Procjena rizika od napada puževa u usjevima uljane repice

Važnu ulogu u provođenju pravovremene zaštite usjeva od štetnih puževa ima procjena rizika od napada puževa. Procjenu rizika od napada puževa potrebno je provesti prije obrade tla, kada je ono i površinski vlažno preko cijele noći, a temperature su između 5 i 25 oC. Provodi se pomoću trapova prekrivenih s pokrovom (tanjurićem promjera 25 cm, terracotta boje) ispod kojih se na površinu tla stavlja oko 20 ml hrane za perad (količina hrane dovoljna i kod visoke populacije puževa za 1 noć). Umjesto tanjurića kao pokrov se mogu koristiti tamne vreće za otpad, komadi linoleuma, starog tepisona i sl. koje je naknadno potrebno i ukloniti. Na svaku površinu na kojoj se provodi procjena rizika potrebno je postaviti 9 trapova (13 trapova na površinama većim od 20 ha) s «W» pravcem kretanja po površini. Potrebno je dodatno obratiti pozornost na dijelove površina na kojima je ranije uočena prisutnost puževa. Trapovi se postavljaju poslije podne ili pred večer, a pregledavaju rano sljedećeg jutra. Ako se radi o utvrđivanju rizika od napada puževa na površinama nakon pšenice kao predkulture, brojnost od 1 puža po trapu (utvrđena na strništu prije obrade tla pred sjetvu uljane repice) indikacija je za primjenu sredstava s limacidnim učinkom, ako su vremenski uvjeti pogodni za nesmetanu pojavu puževa.

""

Ako vremenske prilike nisu povoljne za pojavu puževa, odnosno ako kod sjetve i neposredno prije nicanja uljane repice ne bude kiša, obilja rose, magle i nižih temperature, onda limacide ne treba primjenjivati. Rizik od napada puževa procjenjuje se i nakon sjetve uljane repice u intervalima od 5 do 6 dana do stadija 4 prava lista.

Agrotehničke mjere – uloga u reduciranju štetnosti puževa

Prilagođavanje dubine sjetve kod uljane repice nije potrebno, budući da sjeme nije osjetljivo na napad puževa, no plića sjetva (u odnosu na dubinu sjetve pšenice), u kombinaciji s odabirom kultivara s brzim klijanjem i nicanjem, pomaže bržem prolasku biljaka uljane repice kroz osjetljive stadije razvoja. Dopunskom pripremom tla za sjetvu (stvaranjem usitnjenog površinskog sloja tla), puževima je otežan pristup do isklijalih biljaka, a štete koje nastaju još prije nicanja su reducirane. Ovako obrađeno tlo preduvjet je i bržem klijanju i nicanju biljaka uljane repice. Ako je tlo grublje priređeno za sjetvu, za očekivati je i veće štete od puževa.

Obradom tla, u odnosu na neobrađeno tlo, brojnost puževa na dubini 0-10 cm reducira se i do 96%.

Velikim dijelom puževi su uništeni mehaničkim učinkom oranja. Jednim dijelom, nakon obrade tla, puževi izbačeni na površinu tla stradavaju uslijed izloženosti suncu i predatorima. Međutim, unatoč provođenju konvencionalne obrade tla i reduciranju dijela populacije puževa, na površinama ostaje dovoljno puževa koji mogu ugroziti sljedeće usjeve.

Kemijsko suzbijanje puževa u uljanoj repici

Kemijsko suzbijanje puževa trebalo bi se provoditi kao dio integrirane zaštite uljane repice od ovih štetnika. Ono se temelji na primjeni limacidnih pripravaka (mamaca) koji sadrže djelatne tvari metaldehid te Fe (III) fosfat.

Tretiranje uljane repice obavlja se širom za vrijeme sjetve ili najkasnije prije nego biljke počnu nicati, a uz dalje praćenje pojave puževa u usjevu, tretiranje se po potrebi ponavlja.

Tretiranje je potrebno ponoviti, ako se u nadolazećem razdoblju ponavljaju kiše, daljnjim praćenjem u trapovima evidentira visoka brojnost puževa, biljke sporo niču i sporo se razvijaju (sporo prolaze osjetljivu fazu), a osobito ako se na biljkama uočavaju oštećenja uzrokovana ishranom puževa. U vlažnu jesen, vrlo je važno primijeniti sredstva s limacidnim učinkom prije nego se štete evidentiraju, jer čekanje i primjena pripravaka po prvoj pojavi oštećenja, rezultira nezadovoljavajućom zaštitom usjeva od puževa. Međutim, ako je intenzitet štetnosti puževa na pojedinim površinama umjeren, a biljke se brzo razvijaju, usjev može odoljeti napadu puževa. Prema iskustvenim podacima, u navedenoj situaciji, kemijsko suzbijanje nije opravdano, ako je po m2 razvijeno više od 50 zdravih biljaka.

Integrirana zaštita uljane repice od štetnih puževa temelji se na kombinaciji agrotehničkih mjera i primjene kemijskih pripravaka koja je utemeljena na jednostavnoj i pravovremenoj procjeni pojave šteta od puževa golaća u budućim usjevima. Primjena limacida „za svaki slučaj“ onečišćuje okoliš i djeluje nepovoljno na neciljane organizme i takvu primjenu treba izbjegavati. No, isto tako treba imati na umu i to da s primjenom limacida ne smijemo niti zakasniti!

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolji hrvatski orači odlaze u Keniju
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Sezam integralni BIO
Avatar
Izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštita bilja, poljoprivredna zoologija, fitonematologija. Rođena je 1972. u Novoj Gradiški. Godine 1991. upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Zaštita bilja. Diplomirala je 1995. godine, a od 1996. otpočinje s radom na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi do danas. Magistarski rad obranila je 2001., a doktorsku disertaciju 2006. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2013. godine. Znanstveni interes usmjeren je na područje poljoprivredne zoologije i fitonematologije. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, koordinatorica je tri predmeta te suradnica na četiri predmeta preddiplomskog studija Zaštita bilja i diplomskog studija Fitomedicina te koordinatorica jednog predmeta na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti. Bila je voditeljica 21 diplomskog rada i 11 završnih radova te komentor jednog doktorskog rada. Bila je i voditeljica dva tehnologijska projekta te suradnica u više nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Sudjelovala je u radu međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova sa dvadesetak radova. Kao autorica ili koautorica objavila je veći broj znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka. Danas je član Hrvatskog društva biljne zaštite, Hrvatskog entomološkog društva te IOBC (International Organization for Biological and Integrated Control of Noxious Animals and Plants).