Klimatski uvjeti i sve dulji dani daju naslutiti kako nam uskoro slijedi intenzivan proljetni rast ozime pšenice i uljane repice. Da bi se povećao sadržaj dostupnih hraniva u tlu, koje će usjevi iskoristiti za stvaranje odgovarajućeg prinosa po jedinici površine potrebno je primijeniti dušična mineralna gnojiva.

Najpouzdaniji pokazatelj potrebne količine dušika (N) za prihranu je kemijska analiza tla pod nazivom Nmin metoda, kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla.

Količina dušika koju treba osigurati gnojidbom

Kad se zna s kojom količinom dušika se raspolaže, te koje su potrebe svakog pojedinog usjeva s obzirom na visinu očekivanog prinosa, izračuna se količina dušika koja nedostaje i koju treba osigurati gnojidbom. Različite sorte, a kod uljane repice i hibridi, koji se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima zahtijevaju i različit pristup prihrani, ali potvrđeno je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane.

Bliži se optimalno vrijeme za drugu prihranu, koja će uslijediti za nekoliko dana. Za pšenicu je to početak vlatanja, kad se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm, a za uljanu repicu je to neposredno prije intenzivnog porasta, kad se iz rozete pojavljuju prvi pupovi.

Prihrana u ovoj fazi rasta i razvoja potencira fotosintetsku aktivnost, koja će spriječiti pojavu sterilnih klasića kod pšenice, a isto tako će se omogućiti većem broju zametnutih pupova uljane repice da budu oplođeni i da se iz njih razvije plod – komuška. Potencijal za postizanje visokih prinosa samo je djelomično genski uvjetovan, što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva dušikom u ovoj fazi rasta i razvoja.

S drugom prihranom ne bi se trebalo kasniti naročito kod uljane repice jer zbog nedovoljne ishranjenosti u fazi intenzivnog porasta može doći do ranog polijeganja usjeva. U drugoj prihrani mogu se koristiti sva dušična mineralna gnojiva jer oblik dušika nema presudan utjecaj na prinos i kvalitetu uljane repice i pšenice.

Tablica: Formulacija i količina mineralnog gnojiva koja se preporuča primjeniti u II. prihrani:

FORMULACIJA GNOJIVA2. PRIHRANA
ASN (26N + 15S)150 – 250 kg/ha
KAN N (MgO) 27 (4,8)150 – 250 kg/ha
PETROKEMIJas (20N+24S)200 – 250 kg/ha
UREA N 4680 – 100 kg/ha
UAN N 30 tekući80 – 100 l/ha

            Odabir gnojiva za prihranu

Prilikom odabira gnojiva za prihranu treba napomenuti da dušično-sumporna gnojiva ASN i PETROKEMIJas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za KAN-om, standardnim dušičnim gnojivom najčešće primjenjivanim u prihrani u našim proizvodnim uvjetima. ASN i PETROKEMIJas sadrže uz dušik i sumpor, koji potencira povećanje sadržaja ulja kod uljane repice i sadržaja proteina u zrnu pšenice.

 class=

Prethodni članakNovi natječaji iz programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakKako uspješno otjerati krtice iz vrta?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.