Duhan je okopavinska vrsta koja ne zauzima velike površine u Republici Hrvatskoj, ali je radno intenzivna poljoprivredna vrsta. Ima velik komercijalni značaj.
U Republici Hrvatskoj se uzgajaju dva tipa duhana: virginia i burley. Duhan tipa virginia u proizvedenim količinama sudjeluje s oko 90 %. Uzgaja se na pjeskovitim, slabo plodnim tlima na kojima druge ratarske kulture slabo uspijevaju. Duhan obavezno treba uzgajati u plodoredu jer se samo tako može postići visok i kvalitetan prirod. Prema pravilima struke, duhan bi se na istu parcelu trebalo saditi tek svake četvrte godine, ali zbog pomanjkanja odgovarajućih površina za proizvodnju duhana, često se uzgaja u monokulturi. Uzgajan u monokulturi, ne reagira odmah značajnim padom prinosa pa se ubraja u samostabilne vrste. No, u konačnici ponavljanje sadnje na istim parcelama dovodi do umornosti tla, povećanog broja štetnika i zaraze uzročnicima biljnih bolesti.
Dobar predusjev većini ratarskih kultura
Duhan je dobar predusjev za većinu ratarskih kultura, a najbolji predusjevi duhanu su strne žitarice (zob, ječam, pšenica). U Podravini je u plodored s duhanom često uključena kamilica. Loši predusjevi, ali i susjedi duhanu su biljke koje napadaju iste bolesti i štetočine (konoplja, suncokret i biljke iz porodice Solanaceae: krumpir, rajčica, paprika). Mahunarke kao predusjeve duhanu tipa virginia treba izbjegavati. Prvi dio vegetacije (proizvodnja presadnica) odvija se u zaštićenim prostorima (u plastenicima) i traje 55 – 60 dana. Drugi dio vegetacije, u polju, traje 90 – 150 dana.
Sjetva duhana obavlja se na automatskoj liniji za sjetvu piliranog sjemena u razdoblju od 5. do 15. ožujka. Presadnice se proizvode po float sustavu proizvodnje (hidroponski uzgoj) duhanskog rasada u plastenicima. Bazeni se pune vodom do visine 15 cm. Hranjiva otopina priprema se otapanjem mineralnih gnojiva u vodi. U hranjivu se otopinu preventivno dodaju fungicidi. Obavezna mjera njege je šišanje rasada. Provodi se radi ujednačavanja razvijenosti biljaka. Prvo šišanje obavlja se kada su biljke visine otprilike 4 cm iznad razine kontejnera, a svako iduće u intervalima od oko 5 dana. Svakim se šišanjem visina biljke smanjuje za oko 1,5 cm. Šišanjem se dobiva više ujednačenih presadnica po m², postiže bolja čvrstoća, veća elastičnost i veća debljina stabljike. Rasad se šiša više puta (3-4), prema potrebi. Rez šišanja nikada ne smije oštetiti vegetativni vrh biljke.
Sadnja presadnica duhana
Nakon šišanja i razdoblja kaljenja na vanjskim temperaturama presadnice su spremne za sadnju. Kaljenje se provodi otkrivanjem čeonih, a poslije i bočnih strana plastenika. Nakon kaljenja presadnice su elastičnije i čvršće pa lakše podnose presađivanje u polje. Tijekom uzgoja, u plasteniku se mora održavati povoljna relativna vlaga zraka kako bi se smanjila mogućnost pojave i razvoja bolesti rasada i pojave algi u vodenoj otopini. Najbolji agrotehnički rokovi za sadnju presadnica duhana su od 5. do 15. svibnja. Sadnja presadnica se obavlja u razdoblju između 10. – 20. svibnja, odnosno kad su presadnice dovoljno razvijene i prestane opasnost od propadanja uslijed pojave negativnih temperatura. Međuredni razmak i razmak u redu ovisi o tipu, sorti, klimatskim uvjetima, načinu sadnje, odnosno berbe. Radi nedostatka radne snage, u današnje vrijeme strojna berba je sve više zastupljena.
Duhan se može saditi na ravno pripremljeno tlo, ili na tlo formirano u gredice. Za postizanje većeg prinosa i kvalitete duhana preporuča se uzgoj na gredicama. Prednosti takvog uzgoja su bolje zagrijavanje tla, bolja aeracija i iskorištavanje vlage, pristupačnija hraniva, brži razvoj duhana i smanjena mogućnost plavljenja vodom. Gredičanje se obavlja traktorima velike snage uz podrivanje na dubini od oko 50 cm. Time se razbija taban pluga, povećava površina i prorahljuje tlo. Sadnja na ravnu površinu podrazumijeva pripremu površinskog sloja tla na dubinu od 10 do 15 cm. Tlo treba biti rahlo i ravno, bez depresija. Neovisno o načinu pripreme tla, površinu za sadnju treba pripremiti od 10 do 15 dana prije same sadnje presadnica radi stvaranja povoljnog vodozračnog režima u tlu za ukorjenjivanje duhanskog rasada.
Na koju dubinu saditi?
Dubina sadnje vrlo je važna i treba paziti da vegetativni pup ostane dovoljno iznad površine tla, a ralo sadilice ne smije praviti ni preduboku ni preplitku brazdu. Kotači sadilice pritišću tlo oko vrata korijena, pri čemu struk sadnice ostaje okomito učvršćen u tlu. Jedan od najvažnijih agrotehničkih zahvata u proizvodnji duhana je gnojidba. Ovisi o agroekološkim uvjetima i obavlja se temeljem kemijske analize tla, potrebe biljaka i iskustva. Za prinos duhana od oko 2400 kg/ha gnoji se kombiniranim P, K, Mg, B gnojivom (5:30:3,5:0,1) u količini od 500 do 600 kg/ha, što odgovara količini čistih hraniva od 25 do 30 kg P2O5 i 150 do 180 kg K2O/ha.
Utjecaj dušika na kvalitetu duhana
U proizvodnji duhana dušik ima središnje mjesto i najveći značaj jer utječe na prinos, ali i na kvalitetu lista duhana. Prilikom gnojidbe treba uzeti u obzir i rezerve dušika u tlu. Prekomjerna količina dušika izaziva snažan porast biljke čime se povećava prinos, ali i pospješuje rast zaperaka. Istodobno smanjuje se kvaliteta: listovi su zadebljali s izraženom nervaturom i ne pokazuju znakove tehnološke zrelosti, teško se suše, a nakon sušenja su tamno-smeđe boje (lošija kvaliteta). Uz to, dolazi i do promjene u kemijskom sastavu lista: povećana gnojidba dušikom povećava postotak nikotina i bjelančevina, a smanjuje sadržaj ugljikohidrata.
Duhan koji je obilno gnojen dušikom ima lošu pušačku kvalitetu. U slučaju nedostatka dušika smanjen je prinos lista. Fosfor povoljno utječe na razvoj korijenovog sustava, što je važno za ukorijenjavanje, pospješuje zriobu listova i umanjuje negativno djelovanje dušika. Doprinosi boljoj kvaliteti lista. Ako je nedostatak fosfora jako izražen simptomi se javljaju i na listu: listovi su uži, sitni, tamno-zelene boje. Kalij utječe na kvalitetu listova. Uz dobru opskrbljenost kalijem listovi su elastični, gipki, puni. Kalij utječe na otpornost biljke na sušu. Nedostatak kalija dovodi do usporenog porasta i do teškog sušenja lista. Od svih mineralnih elemenata, duhan usvaja najviše kalija. Kalijeva gnojiva moraju biti u sulfatnom obliku jer klor iz kloridnog oblika smanjuje brzinu sagorijevanja duhana.
Tekst i foto: mr. sc. Tatjana Martinović
