Facelija je zanimljiva biljka plavoljubičastih cvjetova(Phacelia tanacetifolia Benth.) koja se može uzgajati za različite namjene. Za proizvodnju zelene krme, silaže, sijena, kao zaštitni usjev i usjev za zelenu gnojidbu (siderat), te kao izvrsna pčelinja paša.
Jednogodišnja je biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike, dok se na području Europe uzgaja od 19. stoljeća. Jedna od glavnih značajki usjeva facelije je obilata i duga cvatnja i do 4 tjedna. To je čini interesantnom ornamentalnom (ukrasnom) i medonosnom biljkom. U praksi se najčešće kombinirano koristi kao medonosna i zaštitna kultura, odnosno siderat. Facelija se često smatra nematocidnom biljkom pa je vrlo korisna za očuvanje pedohigijene tla. Ima vretenast i razgranat korijen koji prodire do 70 cm u tlo i razmjerno je gust. Stabljika je dlakava i naraste od 60 do 90 centimetara. Počinje se granati već u donjem dijelu i na svakoj grančici izrastu sitni cvjetovi. Jedna biljka može imati između 5000-7000 cvjetova. Plod facelije je jajoliki tobolac, dužine 3-4 mm. Sjeme facelije je sitno te apsolutna masa iznosi oko 2 grama.
Uzgoj
U kontinentalnoj Hrvatskoj uzgaja se kao jara kultura ili kao postrni usjev jer prezimjeti može samo u slučaju vrlo blagih zima (podnosi temperature do -8°C). Može se uzgajati na svim tipovima tla čiji pH iznosi od 5-8,5, no najbolje uspijeva na lakšim tlima. Najbolji predusjevi za uzgoj facelije su ozime žitarice. Potrebno je izbjegavati usjeve osjetljive na bijelu trulež (Sclerotinia sclerotiorum) kao što su: suncokret, uljana repica i uzgoj u monokulturi. Gnojidba usjeva ovisi o stanju opskrbljenosti tla i namjeni uzgoja facelije. Okvirne potrebe za glavnim hranivima pri uzgoju za zelenu gnojidbu su 2,3 kg/t N, 1,5 kg/t P2O5, 3,2 kg/t K20. Od ostalih bitnih hraniva potrebno je 1,0 kg/t CaO, te MgO 0,4 kg/t.
Uspješno raste u područjima koja imaju od 350 do 900 mm oborina na godišnjoj razini. Zbog sitnog sjemena potrebno je dobro pripremiti tlo prije sjetve. Valja naglasiti da je prilikom klijanja facelija vrlo osjetljiva na sunčevo osvjetljenje. Tako kod sjetve sjeme ne smije ostati na površini tla već treba biti pokriveno zemljom (bitno prilikom sjetve širom). Najčešće se sije od kraja ožujka do svibnja, no ako ima dovoljno vlage može se sijati i u lipnju.
Najbolje je sjetvu obaviti krajem ožujka ili tijekom travnja kad ima dovoljno vlage u tlu. Međutim, svake godine prilike su drugačije pa treba pratiti prognozu. Osim toga u to vrijeme još ne kreće intenzivan rast korova, kojeg facelija poslije zaguši. U tom slučaju nema potrebe uporabe herbicida koja nije poželjna u pčelarskoj proizvodnji. Sjetva se obavlja na dubinu 1,5 do 2 cm, širom ili u redove razmaka do 20 cm.
Ovisno o rokovima i načinu sjetve, kvaliteti predsjetvene pripreme tla i namjeni korištenja za sjetvu se obično koristi od 5-10 kg/ha sjemena koju je potrebno povećati ako se facelija sije kao postrni usjev za nekih 50 %. Ako se pak facelija uzgaja za sideraciju potrebno je normu sjetve povećati na 10 – 15 kg/ha sjemena. U kasnijim rokovima sjetve ili ako je u vrijeme sjetve suho, potrebno je obaviti valjanje kako bi se osigurao bolji kontakt sjemena i tla.
Koristiti u zelenom stanju
Usjev facelije može se koristiti u hranidbi stoke (za proizvodnju zelene krme, silaže ili sijena), kao kultura za zelenu gnojidbu, kao antierozivna vrsta, nematocidna vrsta i u konačnici kao izvrsna pčelinja paša. Facelija se smatra najmedonosnijom biljkom jer se po hektaru može dobiti i do 500 kg meda. Kod uzgoja za proizvodnju krme košnju treba obaviti prije početka pune cvatnje. Preporučuje se korištenje u zelenom stanju ili za siliranje, jer prilikom sušenja, radi velikog učešća lisne mase, dolazi do otpadanja suhog lista i hranjiva vrijednost jako opada.
U posljednje vrijeme facelija se koristi kao usjev za zelenu gnojidbu. U kratkom vremenu formira veliku nadzemnu masu i usvaja velike količine dušika ( do 150 kg/ha), pa se biljna masa brzo razgrađuje u tlu. Zaoravanje je potrebno obaviti nekoliko tjedana prije sjetve ozime kulture ili tijekom mjeseca studenog u slučaju uzgoja jarine. Zaoravanjem usjeva facelije popravljamo strukturu tla. Razgradnjom ostavlja značajne količine vezanog dušika i organske tvari što je čini pogodnom za popravak lošijih tala.
Mogućnost brzog prekrivanja površine tla usjeve facelije ubrajaju u dobre pokrovne usjeve koji doprinose smanjenju ispiranja hraniva i doprinose izgradnji organske tvari tla. Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava, brzog rasta i dosta velike lisne mase doprinosi smanjenju šteta na tlima koja su podložna eroziji. Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje, vremenskim promjenama i manjkom organskih gnojiva u cilju očuvanja i/ili popravka stanja tla potrebno je uvoditi u uzgoj faceliju i slične kulture na obradive površine.
 koja se može uzgajati za različite namjene.){kind=link}