Žetve uljane repice i strnih žitarica iz 2018. i 2019. godine bile su isprekidane oborinama i praćene pojavom lokalnih nevremena uz pojavu jakih vjetrova i tuče. Takvi su vremenski uvjeti ove godine nastupili ranije, koncem svibnja i početkom lipnja. U vrijeme pisanja ovog teksta (sredina lipnja), žetva ozimih usjeva započela je samo na krajnjem istoku Republike Hrvatske.
Čitava vegetacijska sezona nije bila naklonjena proizvođačima ozimih strnih žitarica i uljane repice. Posljedica obilnih kiša i stagnacije vode na dijelu parcela tijekom jesenskog razdoblja (studeni) jest propadanje dijela mladih biljaka, naročito uljane repice. Nakon iznadprosječne količine oborina tijekom mjeseca studenog, uslijedili su iznadprosječno topli i suhi mjeseci tijekom zime i ranog proljeća. Posljedica smanjene količine oborina jesu usjevi nižeg habitusa u odnosu na prosječne godine. Uljana repica formirala je manje grana i manje komuški, a kod ozimih žitarica radi nedostatka proljetne vlage došlo je do odumiranja sekundarnih vlati. Zatim su krajem mjeseca ožujka te u prvoj dekadi i sredinom mjeseca travnja 2020. godine zabilježene negativne temperature. Ovogodišnji mjesec svibanj hladniji je od prosjeka, a takvi su i dani u prvoj polovici lipnja. Očekivani prosječni urodi strnih žitarica mogu biti na razini prosjeka, a uljane repice ispod prosjeka. S obzirom na sadašnje stanje zriobe ozimog ječma i uljane repice, žetva navedenih ratarskih vrsta mogla se bi se odvijati istodobno, kao i tijekom prošlogodišnje žetve.
Uljana repica
Uslijed ranije opisanih vremenskih uvjeta očekuju se ispodprosječni urodi. Sušni uvjeti u proljetnom dijelu vegetacije onemogućili su rast i razvoj biljaka radi nedostatka vlage i nemogućnosti usvajanja hraniva. Pojava negativnih temperatura u fazi pupanja i početkom cvatnje bio je dodatni stres usjevima uljane repice.
Ozimi ječam
Obilne kiše u mliječnoj zriobi potaknule su retrovegetaciju sekundarnih vlati što se može nepovoljno odraziti na kvalitetu zrna. Zbog vremenskih nepogoda (tuča i olujni vjetrovi) došlo je do polijeganja usjeva na dijelu površina što dodatno može utjecati na smanjenje kakvoće uroda.
Ozima pšenica
Nepovoljni vremenski uvjeti (nedovoljno vlage) za razvoj komponenti prinosa kod pšenice (odumiranje formiranih vlati, zaustavljanje busanja kod kasno posijanih usjeva pšenice, manji broj zametnutih klasova i zrna u klasovima,…) istodobno su bili nepovoljni i za razvoj uzročnika biljnih bolesti na usjevima ozime pšenice tijekom ranog proljeća.
Uvjeti za razvoj biljnih bolesti bili su povoljni tek koncem travnja i tijekom svibnja (ovisno o uzgojnom području i mikrolokaciji).
Oni poljoprivredni proizvođači koji su pratili preporuke stručnjaka agronoma, stanje svojih usjeva i vremenske prilike u ovoj su godini mogli izbjeći prvi proljetni tretman fungicidom. Na većem dijelu površina zasijanih ozimom pšenicom ispodprosječne temperature tijekom svibnja i prvih dana lipnja praćene oborinama povoljno su utjecale na nalijevanje formiranih zrna ozime pšenice. Stoga se može očekivati prinos ozime pšenice na razini prosjeka. No, ostvareni urodi uvijek ovise o velikom broju čimbenika: roku sjetve, značajkama tla, vremenskim (ne)prilikama, odabranoj sorti, ali i razini primijenjene agrotehnike tijekom vegetacije.
Aktivnosti s ciljem povećanja uroda i njegove kakvoće
Koje aktivnosti provode službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva s ciljem povećanja uroda i njegove kakvoće?
Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva na cijelom području Republike Hrvatske u okviru Mjere 1. Programa ruralnog razvoja organiziraju i provode Strukovno osposobljavanje sukladno odobrenom programu. Strukovno osposobljavanje provodi se kroz tečajeve, ali i demonstracijske aktivnosti, uz prethodnu najavu na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/. Tijekom prvih dana lipnja održano je ukupno šest demonstracijskih aktivnosti iz područja ratarstva pod nazivom „Inovativne metode zaštite ratarskih kultura i Inovativne metode provedbe agrotehničkih mjera u ratarskim usjevima“. Ove su demonstracijske aktivnosti održane na području Virovitičko-podravske županije, u mjestu Vaška i na području Međimurske županije u mjestu Mursko Središće, a sudjelovalo je više od 200 poljoprivrednika koji se bave ratarskom proizvodnjom.
Demonstracijske aktivnosti provedene su na parcelama poljoprivrednih proizvođača koji već dulje vrijeme na svojim parcelama provode pokuse i surađuju s terenskim savjetnicima. Cilj provedbe ovakvih demonstracijskih aktivnosti je prijenos znanja, iskustava i praktičnih savjeta, ali i razmjena međusobnih iskustava. Nakon višegodišnjih pokusa, može se preporučiti prikladan sortiment za određene agrookolišne uvjete, primijeniti ekonomski i ekološki prihvatljivu gnojidbu i zaštitu uzgajanih ratarskih vrsta, a ostvariti zadovoljavajući urod i kakvoću. Nakon žetve i objave postignutih rezultata iz navedenih pokusa, svaki poljoprivrednik može odlučiti hoće li primijeniti neko od prikazanih agrotehničkih rješenja u uvjetima na svom poljoprivrednom gospodarstvu.
