Krmni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih desetljeća proširila u uzgoju u zemljama Europske unije. U Hrvatskoj je krmni kelj slabo zastupljen u proizvodnji krmnih kultura, iako se može uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim gospodarskim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.
Najčešće se krmni kelj sije kao glavni usjev (ožujak i travanj) i naknadni usjev (svibanj), a iz presadnica kao kasni naknadni i postrni usjev, a može se uzgajati i kao ozimi usjev u toplijim područjima Mediterana (Dalmacija), no tada biljke do zime trebaju razviti minimalno 8 do 10 listova. U uzgoju krmnog kelja kao glavnog usjeva treba ostvariti sklop od 75000 do 100000 biljaka/ha, naknadnog usjeva treba ostvariti sklop od 100000 do 150000 biljaka/ha, a kod postrnog i ozimog usjeva od 200000 do 300000 biljaka/ha.
Agrotehnika proizvodnje krmnog kelja
Osnovna obrada tla za krmni kelj u glavnom roku sjetve provodi se oranjem na dubinu 30 do 35 cm, a u naknadnom i postrnom roku sjetve na dubinu 20 do 25 cm. Zbog vrlo sitnog sjemena i male dubine sjetve, površinski sloj tla mora biti dobro usitnjen i ravan. Krmni kelj se može uzgajati izravnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica. Dubina sjetve je 1,5 do 3 cm, a nakon sjetve tlo bi trebalo povaljati. Ako se krmni kelj uzgaja kao glavni usjev, utrošak sjemena je 2 – 3 kg/ha, a razmak redova iznosi 50 do 70 cm. U kasnijim rokovima sjetve, u svibnju i početkom lipnja bolji prinos postiže se užim međurednim razmakom (40 – 50 cm) uz utrošak sjemena 4 kg/ha. Ako se krmni kelj uzgaja kao postrni usjev, sjetvom krajem lipnja i u srpnju preporučuje se utrošak sjemena 5 kg/ ha. Za postizanje visokih prinosa krmnog kelja, kod rane sjetve u ožujku i travnju potrebno je osigurati 200 do 220 kg N/ha, 100 do 120 kg P2O5/ha i 180 do 200 kg K2O/ha. Kod sjetve krmnog kelja u svibnju i početkom lipnja gnojidba se može smanjiti za 25 %, a kod sjetve krmnog kelja kao postrnog usjeva gnojidba se može smanjiti za 50 % u odnosu na ranu sjetvu zbog opadanja prinosa zelene mase i suhe tvari. Za suzbijanje velikog broja jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova koriste se herbicidi Devrinol 45 FL i Razza S.C. Krmni kelj pogodan je za korištenje tijekom ljetnog razdoblja od sredine srpnja sve do zime, a u toplijim područjima (Dalmacija) i tijekom zime. Prema rezultatima vlastitih istraživanja sjetvom stočnog kelja do 20. travnja može se postići 88,5 t/ha zelene mase i 12,6 t/ha suhe tvari, dok se sjetvom do 20. svibnja može postići 62,7 t/ha zelene mase i 8 t/ha suhe. Sjetvom krmnog kelja do 20. lipnja ostvaruje se manji prinos zelene mase (28,8 t/ha), odnosno, 3,2 t/ha suhe tvari. Sadržaj sirovih bjelančevina u listu iznosi 27,8 %, a u stabljici 13,3 %. Sadržaj sirovih bjelančevina u suhoj tvari krmnog kelja varira od 16,6 do 18,5 %. Bjelančevine krmnog kelja su visoko vrijedne jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u povoljnom omjeru, osim triptofana.
Visok sadržaj šećera
Sadržaj šećera kod krmnog kelja vrlo je visok i iznosi od 28,0 do 38,7 % pa ga zato stoka vrlo rado jede. Sadržaj šećera povećava se tijekom jeseni, a naročito iza prvih mrazeva. Krmni kelj bogat je izvor vitamina u jesen kad nestane druge zelene krme na oranicama, a prosječan sadržaj karotena je 30 do 80 mg/kg suhe tvari. U mineralnom sastavu krmnog kelja izdvajaju se kalij (21-29 g/kg suhe tvari) i kalcij (16-27 g/kg suhe tvari).
Kako koristiti krmni kelj?
Krmni kelj može se koristiti već 60 – 80 dana nakon sjetve. Krmni kelj koji ima nisko vegetacijski vrh ili granatu stabljiku pogodan je za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte se koriste isključivo košnjom. Neke sorte imaju sposobnost regeneracije ako se ne kose ispod 15-20 cm visine.
Koristi se u zelenom stanju 20 – 25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju veći sadržaj suhe tvari od krmnog kelja. Za silažu je najbolje koristiti krmni kelj iz uzgoja kao postrni usjev.
Krmni kelj može podnijeti i jače mrazeve u jesen što je velika prednost u odnosu na ostale krmne kulture koje se uzgajaju na oranicama. Kultivari krmnog kelja npr., “Maksimirski visoki” i “Zeleni Angeliter” u gustom sklopu podnose niske temperature i do -10 °C.
Krmni kelj dugo zadržava visoku kvalitetu krme. Probavljivost bjelančevina u suhoj tvari krmnog kelja varira od 82 do 88 %. Probavljivost organske tvari krmnog kelja je vrlo visoka, a varira ovisno o broju tjedana nakon sjetve i iznosi od 721 g/kg suhe tvari (15 tjedana) do 701 g/ kg suhe tvari (23 tjedna).
