Presijavanje kukuruza

Uzroci rijetkog sklopa

Glavni čimbenik u proizvodnji prinosa
kukuruza je ostvarenje optimalnih (preporučenih)
gustoća sklopa. Domaći proizvođači
često se susreću s problemom
suboptimalnih (rijetkih) gustoća sklopa
zbog nepovoljnih vanjskih uvjeta u razdoblju
sjetva-nicanje poput napada zemljišnih
štetnika (prvenstveno žičnjaka), ptica
(vrana, fazana), loših vremenskih prilika
(jake kiše koje formiraju pokoricu) ili loše
kvalitete sjemena u ranim rokovima sjetve.

Vanjski stresovi poput poplave, kasnog
mraza ili tuče mogu i nakon nicanja
znatno oštetiti ili čak u potpunosti
uništiti usjev kukuruza. U većini
slučajeva samo jedan od prethodno
navedenih stresova dovoljan je da se
u širokoj proizvodnji ostvare gustoće
sklopa znatno niže od optimalnih za
namjensku proizvodnju određenog
hibrida pa se posljedično svake godine
u Hrvatskoj određeni dio površina
mora presijavati.

Međutim, ne postoje definirani pragovi
odluke za presijavanje kukuruza, pa
su domaći proizvođači primorani donijeti
odluku o presijavanju na temelju osobne prosudbe. Tu odluku o presijavanju kukuruza
nije lako donijeti, jer ovisi o brojnim
čimbenicima poput ostvarene gustoće
sklopa, distribuciji (rasporedu) biljaka u
redu odnosno usjevu, očekivanom datumu
i troškovima presijavanja, potencijalnom
prinosu u optimalnoj i reduciranoj
gustoći sklopa, te tržnoj cijeni kukuruza.

Štete od kasnih proljetnih
mrazeva

Svima je poznato da je kukuruz kultura
osjetljiva na niske temperature, pa
već slabi mrazevi, kad je temperatura
zraka nekoliko stupnjeva ispod nule,
uništavaju sve nadzemne dijelove biljke.
Međutim, pojava mraza ne mora uvijek
uništiti cijelu biljku. Do pojave pet do šest
razvijenih listova na biljci, začetak buduće
stabljike je ispod površine tla pa zato
mraz u tim stadijima rasta može oštetiti
samo nadzemne dijelove biljke odnosno
listove. U kontinentalnoj Hrvatskoj postoji
mogućnost da se mraz u nekim godinama
pojavi u prvoj dekadi svibnja, a vrlo
rijetko kasnije. Tako su i ove vegetacijske
sezone u određenim područjima opažene
štete od mrazeva na rano zasijanom i
ranije niknutom usjevu (nicanje kukuruza
može nastupiti i prije 1. svibnja). Međutim,
ni najranije zasijani kukuruz ne može
do sredine svibnja doći u fazu pet do šest razvijenih (pravih) listova kada mraz potpuno
uništava kukuruz. Prema tome, pojavom
kasnog mraza početkom svibnja
bit će oštećeni samo prvi listići, dok sama
biljka kukuruza neće biti u potpunosti
uništena. Nekoliko dana poslije mraza
pojavljuju se novi listovi i rast kukuruza,
uz malo zakašnjenje, se nastavlja. Poslije
kasnih mrazeva obično slijedi sunčano
i toplije vrijeme, pa se oštećeni kukuruz
relativno brzo oporavlja. Takav kukuruz u
pravilu ne smanjuje prinos u usporedbi s
kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme
pojave mrazeva još nije niknuo. Međutim,
kad je začetak metlice u razini ili iznad
površine tla, a to je kada biljka kukuruza
ima pet do šest ili više razvijenih listova,
mrazevi u trajanju od nekoliko sati u rano
jutro oštetit će ili uništiti taj začetak stabljike,
što dovodi do ugibanje biljke. Tada se
polje kukuruza treba pregledati, utvrditi
broj uginulih biljaka i donijeti odluka da li
ili ne presijavati kukuruz.

Izračun gustoće sklopa

Svaki proizvođač kukuruza treba znati
kolika mu je ostvarena gustoća sklopa.
To se može jednostavno utvrditi brojanjem
biljaka na određenoj dužini sjetvenog
reda na nekoliko mjesta (barem pet)
unutar usjeva odnosno parcele. Ako su
sjetveni redovi na razmaku od 70 cm,
onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojati
sve biljke. Dobiveni broj predstavlja
ujedno broj biljaka na hektar u tisućama.
Ako se primjerice izbroji 65 biljaka na
14.3 m duljine to podrazumijeva da na
Izračun gustoće sklopa
Svaki proizvođač kukuruza treba znati
kolika mu je ostvarena gustoća sklopa.
To se može jednostavno utvrditi brojanjem
biljaka na određenoj dužini sjetvenog
reda na nekoliko mjesta (barem pet)
unutar usjeva odnosno parcele. Ako su
sjetveni redovi na razmaku od 70 cm,
onda treba uzeti 14,3 m dužine reda i prebrojati
sve biljke. Dobiveni broj predstavlja
ujedno broj biljaka na hektar u tisućama.
Ako se primjerice izbroji 65 biljaka na
14.3 m duljine to podrazumijeva da na hektaru ima 65.000 biljaka. Ako se brojanjem
usjeva utvrdi da je gustoća sklopa
upola i više manja od preporučene, to će
u konačnici rezultirati u velikom gubitku
prinosa. Stoga u tom slučaju proizvođač
mora ozbiljno razmišljati o mogućnosti
presijavanja kukuruza.

Preporuke za presijavanje

Zbog karakteristika i duljine vegetacijske
sezone u našim klimatskim uvjetima,
pri presijavanju kukuruza koriste se hibridi
kraće vegetacije u usporedbi s hibridima
koji se mogu uzgajati unutar prvih
(optimalnih) rokova sjetve. Stoga posebnu
pažnju treba posvetiti pravilnom izboru
hibrida za određenu namjensku proizvodnju
u danim agro-ekološkim uvjetima. U
svakom slučaju uzgajani hibrid mora dostići
stadij fiziološke odnosno tehnološke
zrelosti prije 15. listopada kada se mogu
najranije očekivati prvi jesenski mrazevi.
Tako primjerice u istočnoj Slavoniji pri
presijavanju do 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine FAO
300, a pri kasnijem presijavanju obavljenom
hibridi FAO skupine 200 i 100.

Predsjetvena priprema tla prije presijavanja
može imati značajan utjecaj
na nicanje usjeva, ali i pojavu korovne
zajednice. U slučaju da je pri sjetvi
u prvim (optimalnim) rokovima
prije sjetve ili nicanja bio primijenjen
zemljišni herbicid na površinu tla,
tada predsjetvenu pripremu tla treba
obaviti što je pliće moguće ili čak u
potpunosti izostaviti i obaviti izravnu
sjetvu kukuruza. To je važno jer se ponovnom
predsjetvenom pripremom
tla za presijavanje usjeva na površinu
iznose slojevi tla iz veće dubine u kojem
nema primijenjenog herbicida. Iz
tih dubljih slojeva tla koji su tom ponovnom
predsjetvenom pripremom
sada dospjeli bliže površini mogu slobodno
klijati i nicati korovi, što znači
da primijenjeni herbicid praktički
neće imati nikakav učinak.

Rezultati domaćih istraživanja ukazuju
da se sjetvom hibrida kraće vegetacijske
skupine dozrijevanja do druge
dekade svibnja ostvaruju značajno
veći prinosi zrna, klipa i cijele biljke od
onih pri osjetno smanjenim (50 i više
%) sklopovima hibrida kukuruza pune
vegetacije posijanih unutar optimalnih
rokova sjetve.
Međutim, sjetvom iza prvog lipnja
postižu se niži prinosi zrna od onih u
odnosu na jako reducirane sklopove
hibrida posijanih unutar optimalnih rokova
sjetve. To upućuje na zaključak da
se u kasnijim rokovima sjetve (iz prvog
lipnja) u agro-ekološkim uvjetima središnje
Hrvatske najčešće ne isplati presijavati,
čak ni jako reducirane sklopove
kukuruza.