Približavaju se optimalni rokovi za prve prihrane ozimina. Kod ozimih žitarica – ozima pšenica, ozimi ječam, raž, tritikale (pšenoraž), ozima zob, prvu je prihranu potrebno izvršiti što je ranije moguće kada to vremenske prilike dozvole, na početku faze busanja, što je uglavnom na početku veljače ili nešto kasnije. Ovime se stimulira važna komponenta prinosa, a to je budući broj klasova po jedinici površine. Prilikom provođenja ovog važnog agrotehničkog zahvata, naročito ako se provodi u ranijoj fazi razvoja potrebno je obratiti pažnju da biljke imaju  svakako razvijena 3 lista. Tada će i korijen biti dovoljno razvijen da apsorbira dodani dušik i neće biti gubitaka. U suprotnom dolazi do gubitaka dodanih hranjiva pri čemu dolazi do vrlo opasnog ispiranja štetnoga dušika u obliku nitrata (NO3) u podzemne vode. Preporučene količine gnojiva kreću se od 150 do 250 kg/ha KAN-a 27%  što zavisi od poljoprivredne vrste, sorte, kondicije usjeva, namjene proizvodnje i dr.

Pri provođenju prve prihrane nije preporučljivo koristiti UREU 46% jer su temperature tla još uvijek relativno niske, mikrobiološka aktivnost svedena je na minimum, pa se dodano hranjivo neće moći aktivirati. Ukoliko se u prvoj prihrani planira gnojidba NPK formulacijom, npr. 15:15:15 (u slučaju neizbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem kroz osnovnu i predsjetvenu gnojidbu) moramo svakako uzeti u obzir vrlo slabu pokretljivost fosfora i kalija u tlu. Zato se za prihranu strnih žitarica ne preporuča mineralno gnojivo NPK formulacije (npr. 15:15:15).

Prihrana se može izvršiti i po zamrznutom tlu kada nam to uvjetuju rokovi i stanje tla nakon odmrzavanja. Čest je slučaj da nakon odmrzavanja tla, naročito težih, nije moguće ući na parcelu mehanizacijom zbog prevelike vlažnosti tla i tako nam prođe optimalni rok za prihranu. Odmrzavanjem će doći do aktiviranja hranjiva, pri tome će doći do određenih gubitaka. Navedeni gubitci imat će za posljedicu manju štetu u odnosu na štete nastale gaženjem suviše vlažnog tla i zakašnjele prihrane.

Za primjenu se koriste odgovarajući rasipači, odnosno raspodjeljivači mineralnih gnojiva.

Uljana repica kao ozimina sije se u najranijim agrotehničkim rokovima pa usjevi dušik dodan prije sjetve uglavnom potroše i ranije od početka kretanja vegetacije slijedećeg proljeća. Uobičajeno je u praksi da se prva prihrana obavi sa 200-250 kg/ha KAN-a 27%.

Izvor: https://www.savjetodavna.hr/2021/02/09/prva-prihrana-ozimina/ (Željko Klaić, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik)

Prethodni članakPojašnjenje vezano uz elektroničke evidencije AGRONET-a
Sljedeći članakCijepiti se ili ne?
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.