Sjetva ozimih žitarica započinje krajem rujna. Teoretski može trajati sve do kraja studenoga odnosno sve dok mehanizacijom možemo ući u polje. Međutim, preporučeni rokovi sjetve za naše žitarice traju dosta kraće. Treba ih poštivati jer osiguravaju optimalno klijanje, nicanje, rast i razvoj usjeva prije nastupanja zimskog razdoblja.

Preporučeni rokovi sjetve za većinu sorata pšenice, naše najvažnije ozime žitarice, traju od 15. do 25. listopada. Međutim, postoje sorte koje povoljno reagiraju na ranije rokove sjetve (1-10. listopada) od uobičajenih. U tom slučaju matične sjemenske kuće daju odgovarajuće preporuke. Optimalni rok sjetve za ozimi ječam, drugu strnu žitaricu po važnosti u nas, je također tijekom prve dekade listopada. To je za oko dva tjedna ranije od pšenice.

U usporedbi s usjevom pšenice, ječam se sije ranije. Sve kako bi mogao dovoljno izbusati već u jesen budući da u proljeće ranije prelazi u vlatanje. Stoga je kod ječma jesensko busanje od puno većeg značaja u usporedbi s proljetnim. U slučaju prekasne sjetve usjev ozimog ječma ne stigne dovoljno izbusati u jesen. To značajno smanjuje potencijalni broj rodnih vlati (vlati s klasom) u žetvi. Slično ozimom ječmu, sjetvu raži i tritikalea (pšenoraži) također se preporuča obaviti u prvoj dekadi listopada.

Pročitajte još:

PRAVOVREMENA OBRADA I SJETVA ZA DOBRE PRINOSE ŽITARICA

KOLIKO KVALITETA SJEMENA UTJEČE NA PRINOS I USPJEH PROIZVODNJE?

ZAŠTITA ŽITARICA OD KOROVA

KOLIKA JE ZARADA U UZGOJU OZIMIH ŽITARICA S NOVIM CIJENAMA INPUTA?

Prethodni članakKoliko kvaliteta sjemena utječe na prinos i uspjeh proizvodnje?
Sljedeći članakZaštita žitarica od korova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.