Sjetva ozimih žitarica započinje krajem rujna. Teoretski može trajati sve do kraja studenoga odnosno sve dok mehanizacijom možemo ući u polje. Međutim, preporučeni rokovi sjetve za naše žitarice traju dosta kraće. Treba ih poštivati jer osiguravaju optimalno klijanje, nicanje, rast i razvoj usjeva prije nastupanja zimskog razdoblja.

Preporučeni rokovi sjetve za većinu sorata pšenice, naše najvažnije ozime žitarice, traju od 15. do 25. listopada. Međutim, postoje sorte koje povoljno reagiraju na ranije rokove sjetve (1-10. listopada) od uobičajenih. U tom slučaju matične sjemenske kuće daju odgovarajuće preporuke. Optimalni rok sjetve za ozimi ječam, drugu strnu žitaricu po važnosti u nas, je također tijekom prve dekade listopada. To je za oko dva tjedna ranije od pšenice.

U usporedbi s usjevom pšenice, ječam se sije ranije. Sve kako bi mogao dovoljno izbusati već u jesen budući da u proljeće ranije prelazi u vlatanje. Stoga je kod ječma jesensko busanje od puno većeg značaja u usporedbi s proljetnim. U slučaju prekasne sjetve usjev ozimog ječma ne stigne dovoljno izbusati u jesen. To značajno smanjuje potencijalni broj rodnih vlati (vlati s klasom) u žetvi. Slično ozimom ječmu, sjetvu raži i tritikalea (pšenoraži) također se preporuča obaviti u prvoj dekadi listopada.

Pročitajte još:

PRAVOVREMENA OBRADA I SJETVA ZA DOBRE PRINOSE ŽITARICA

KOLIKO KVALITETA SJEMENA UTJEČE NA PRINOS I USPJEH PROIZVODNJE?

ZAŠTITA ŽITARICA OD KOROVA

KOLIKA JE ZARADA U UZGOJU OZIMIH ŽITARICA S NOVIM CIJENAMA INPUTA?

Prethodni članakKoliko kvaliteta sjemena utječe na prinos i uspjeh proizvodnje?
Sljedeći članakZaštita žitarica od korova
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.