U proizvodnji uljarica konkurentni smo na europskom tržištu

Uljarice su skupina biljaka koja se uzgaja zbog dobivanja ulja preradom njihova sjemena ili ploda. Najvažnije uljarice u svijetu su soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, maslina, sezam i uljani lan. U Hrvatskoj se najviše uzgajaju soja, suncokret i uljana repica.

Uz vidljive oscilacije površine pod uljaricama u Republici Hrvatskoj rastu. U promatranom razdoblju prosječni prinos uljane repice i soje bio je 2,8 t/ha, suncokreta 2,9 t/ha, a ostalog uljanog sjemenja 0,8 t/ha.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu. To bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju.

Površine pod uljnim kulturama u Hrvatskoj (ha)

Proizvodnja soje – 2020. godina

Najveći svjetski proizvođači soje su Brazil, SAD, Argentina, Kina i Indija. Među najvećih deset nalaze se i Rusija i Ukrajina.

Proizvodnja suncokreta – 2020. godina

Najveći svjetski proizvođači suncokreta su Rusija, Ukrajina, Argentina, Kina i Rumunjska. Među najvećih 10 nalaze se i naši susjedi Mađari.

Proizvodnja uljane repice – 2020. godina

Najveći svjetski proizvođači uljane repice su Kanada, Kina, Indija, Njemačka i Francuska.

Cijene hrane vrtoglavo rastu

Cijene hrane u posljednje vrijeme vrtoglavo rastu što je posljedica više faktora. Prvi je Covid-19 kriza koja je utjecala na kanale dobavljanja roba, jako bitan faktor su i klimatske promjene kojima svakodnevno svjedočimo i koje na proizvođače stavljaju sve veći pritisak i remete ustaljene obrasce proizvodnje. Značajan utjecaj na podizanje cijena ima i Kina sa svojom sve većom kupovnom moći i potrošnjom. Trenutni rat koji se vodi u žitnici Europe svakako će utjecati na više razine otkupnih cijena svih ratarskih proizvoda, pa tako i uljarica.

Istovremeno proizvođači su pod velikim pritiskom jer cijene repromaterijala, u prvom redu gnojiva, goriva i sjemena, vrtoglavo rastu. U odnosu na prijašnje razdoblje, došlo je do poskupljenja gnojiva od čak 300-400 %, što iznimno povećava cijenu koštanja i radi pritisak na cijenu konačnog proizvoda. Da bi se osigurala kvalitetna sjetva, Vlada Republike Hrvatske donijela je Program potpora male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva i snizila stope PDV-a na inpute u poljoprivredi.

Potrebno je napomenuti da je Hrvatska u proizvodnji uljarica i žitarica samodostatna. U razdoblju nesigurnosti kojem svjedočimo, to svakako treba pozdraviti. Posljednjih godina naši su ratari svoju proizvodnju plasirali na vanjska tržišta po dobrim cijenama, koje će se u sljedećem razdoblju još i povećavati.

Prosječne otkupne cijene suncokretovog zrna s minimalno 44 % ulja po tjednima, kn/kg

U prethodnoj tablici može se vidjeti kretanje otkupnih cijena suncokreta od 2015. g. do danas. Bilježi se značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. g., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala otkupnu cijenu suncokreta za 104 % u odnosu na prosjek 2015. do 2021. g. Povećanje otkupnih cijena je svakako dobro došlo proizvođačima da bi im anuliralo ogromna poskupljenja inputa u proizvodnji.

Prosječne otkupne cijene uljane repice po tjednima, kn/kg

Isti trend povećanja otkupne cijene vidljiv je i kod uljane repice, iako je ovdje zabilježeno manje povećanje otkupne cijene u odnosu na višegodišnji prosjek (47 %). Povećanje otkupnih cijena bi trebalo potaknuti proizvođače na proizvodnju, ali tek ostaje za vidjeti koliko će ono uz Vladine mjere pomoći potaknuti proizvođače na povećanje proizvodnje, kad se uzme u obzir povećanje cijena inputa uz klimatsku nestabilnost koja se javila u obliku ovogodišnjeg dugačkog sušnog razdoblja. Zbog trenutne ratne situacije proizvođači ne bi trebali imati problema s plasmanom uljarica kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.