Sav biljni svijet, pa tako i uzgajani ratarski usjevi, imaju određena prirodna početna ograničenja meteoroloških elemenata. Izvan njih se ne razvijaju normalno niti se mogu ostvariti zadovoljavajući prinosi uzgajane vrste. Na biljnu proizvodnju važan utjecaj imaju obilježja svjetla (kakvoća, količina i trajanje osvjetljenja). Osim svjetla, važan je utjecaj i količine i rasporeda oborina i kretanje temperatura tla i zraka.
Biljke se različitim prilagodbama bore u uvjetima nepovoljnih meteoroloških prilika tijekom vegetacijske sezone uzgoja. U slučaju pojave istih, provedbom adekvatnih i pravovremenih agrotehničkih mjera možemo uvelike pomoći biljkama. Trenutno stanje ozimih ratarskih usjeve uvelike je ovisno o vremenskim uvjetima od vremena sjetve.
Povećanje površina pod ozimim žitaricama
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2022.g. ozima pšenica zauzimala je 154.029,85 ha, ozimi ječam 52.440,48 ha, ozima zob 5.252,84 ha, ozima raž 1.958,32 ha i uljana repica 22.722,09 ha obradivih površina u sustavu izravnih plaćanja. Zasigurno će ove godine podaci biti nešto drugačiji zbog zadovoljavanja uvjeta propisanih novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom, no i zbog činjenice da u provedbi potrebne zaštite uljane repice od štetnika nedostaju učinkovita rješenja.
Stoga se može očekivati smanjenje površina pod uljanom repicom i povećanje površina pod ozimim žitaricama. Posljednjih desetljeća u kojima svjedočimo značajnim promjenama vremenskih prilika, selekcijom i križanjima postiže se proširenje pragova otpornosti usjeva na nepovoljne vremenske prilike. Uspoređujući višegodišnji prosjek količina oborina od 1990.-2002.g. za mjesece listopad, studeni i prosinac (DHMZ mjerna postaja Čakovec) s podacima količina oborina u istim mjesecima posljednjih dvije godine (iMethos uređaj, lokacija Mursko Središće) može se uočiti njihovo značajno smanjenje ( od 33,3 mm/m² -2021.g., 65,7 mm/m²- 2022.g).
Tablica 1. Količina oborina Međimurska županija
Mjesec Prosjek 1990.-2002.-DHMZ mjerna postaja Čakovec (mm/m²) Oborine 2019. (mm/m²) Oborine 2020. (mm/m²) Oborine 2021. (mm/m²) Oborine 2022. (mm/m²) Listopad 95,5 50,2 131,6 55,4 11 Studeni 76,6 147,4 25,8 82,6 82,8 Prosinac 58,4 95,8 103,8 59,2 71 Prosjek 230,5 293,4 261,2 197,2 164,8
Uz smanjenje količina oborina, u zimskom dijelu vegetacijske sezone ozimih ratarskih usjeva u posljednjim vegetacijskim sezonama bilježimo i povećanje broja dana s višim temperaturama od prosječnih za ovaj dio godine, što i potvrđuju podaci iz slijedeće tablice.
Tablica 2. Temperature Međimurska županija (iMethos mjerna postaja Mursko Središće)
Valja napomenuti da je 01.01.2023.g. na mjernoj postaji Mursko Središće zabilježena maksimalna dnevna temperatura iznosila 16,51 °C. 02.02.2023. maksimalna dnevna temperatura iznosila 17,98 °C, odnosno temperature koje su primjerene proljetnim mjesecima. Kako bi se uvidjela važnost temperatura, potrebno je napomenuti da biološki minimum temperature, odnosno najniža srednja dnevna temperatura zraka pri kojoj biljka ulazi u neku razvojnu fazu za sve ozime žitarice za vegetacijske faze nicanja i razvoj vegetativnih organa iznosi 4-5 °C.
Povišene temperature tijekom početnog dijela vegetacijske sezone ozimih ratarskih usjeva, uz nedostatak oborina (poglavito snijega posljednjih nekoliko godina) doprinosi brzom razvoju usjeva.
Povećana briga za usjeve
Usjevi ozime pšenice posijani u optimalnom agrotehničkom roku trenutno su u vegetacijskoj fazi početka busanja ili u busanju. Takve vremenske prilike pogoduju i razvoju korovskih biljaka. Potrebno je na vrijeme provesti adekvatnu zaštitu usjeva prema stanju zakorovljenosti parcele.
Usjevi uljane repice također se nalaze u vegetacijskoj fazi razvoja primjerenijoj kraju veljače.
Zbog trenutnih vremenskih uvjeta potrebno je u predstojećem dijelu vegetacije ozimih ratarskih usjeva voditi povećanu brigu o njihovom zdravstvenom stanju redovnim obilaskom i pregledom usjeva kako bi se na vrijeme obavila njihova adekvatna zaštita.
Već su tijekom studenog na pojedinim usjevima uljane repice primjećeni prvi simptomi biljnih bolesti. Pogodni vremenski uvjeti, niska pH vrijednost tla i ponovljeni uzgoj uljane repice uzrokovali su na nekim parcelama propadanje usjeva uslijed pojave kupusne kile. Poljoprivredna proizvodnja je specifična zbog svoje ovisnosti o vremenskim uvjetima. U posljednje vrijeme to sve više dolazi do izražaja zbog učestalijih vremenskih ekstrema uzrokovanih klimatskim promjenama.
Pad ostvarenih prinosa uzgajanih ratarskih vrsta u takvim prilikama izravno dovodi do financijskih gubitaka. Oni su glavna posljedica nepovoljnih vremenskih uvjeta. Budući da na vremenske uvjete ne možemo utjecati, za ublažavanje mogućih šteta uzrokovanih nepovoljnim vremenskim uvjetima potrebno je koristiti preventivne i agrotehničke mjere kojima ih je moguće ublažiti ili izbjeći njihove negativne posljedice.
U okviru Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije od 2023.-2027.g. osigurana su posebna plaćanja za poljoprivredne proizvođače koji prihvate primjenu praksi kojima se vodi računa o klimi i okolišu te njihova provedba uz preventivne i agrotehničke mjere zasigurno će pomoći biljkama u slučajevima nepovoljnih vremenskih prilika.
