Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.
Ideja oko osnivanja, zadruživanja i pokretanja poljoprivredne proizvodnje započela je na seminaru „Hrvatsko povrće“. Tamo smo sklopili prve kontakte s predstavnicima iz Podravke, naglasio je Budanec.
Važno je udružiti proizvođače
Poljoprivredna zadruga trenutno broji 13 članova, svi se bave povrćarstvom. Zadruga je osnovana 1.3.2016. godine, a vrlo brzo ugovorena je i proizvodnja za 2016. godinu. Iako trenutno proizvode na oko 3ha i to 1.5ha krastavaca kornišona, te 1.5ha paprike, u planu je proširenje proizvodnje. Upravitelj zadruge i inicijator, Vjekoslav Budanec, objasnio je potupak registracije zadruge i ukazao na važnost udruživanja. Kako je spomenuo, da bi se osnovala zadruga potrebno je 7 članova. Dokumentaciju s izrađenim pravilima zadruge predali su javnom bilježniku koji je nakon početnih radnji dokumentaciju proslijedio Trgovačkom sudu. Temeljni polozi od 1.000kn bili su osnova za otvaranje poslovnog računa zadruge u banci. No oni se vraćaju u trenutku ako netko od zadrugara želi izaći iz zadruge. Rješenje trgovačkog suda donešeno je u roku 45 dana, koliko je zapravo i trajao cijeli postupak osnivanja zadruge.
Na „Hrvatskom povrću“ povezali se s Podravkom. S otkupljivačem je dogovoren otkup klasiranih krastavaca, sve po unaprijed poznatim cijenama, što proizvođačima daje sigurnost i pravovremenu kalkulaciju proizvodnje. Cijenom od 2,5kn/kg za papriku, te oko 4kn/kg za krastavce kornišone, ostvarili smo zadovoljavajuću dobit i zadovoljni smo suradnjom s Podravkom. Zato jer su ispoštovani rokovi isporuke i isplate, naglasio je Budanec.
Lokalna zajednica podržala osnivanje
Funkcioniranje zadruge pomogla je i lokalna zajednica koja je prepoznala vrijednu inicijativu poljoprivrednika iz Čazme. Grad Čazma, na čijem području djeluje zadruga, aktivno se uključila u subvenciju poloprivredne proizvodnje. Također je zadrugarima osigurala finacijska sredstva za nabavu repromaterijala, subvenciju prijevoza povrća do tvornice prerade koja se nalazi u Varaždinu, te analizu tla.
Domaće sorte paprike na poljima
Sadnice paprike, sorte Podravka i Slavonka, osigurala je Podravka. Presadnice su posađene krajem svibnja zbog nepovoljnijih uvjeta koji su se pojavili ove godine. Sadilo se u dvorede na gredice i to na razmake 25-30cm u redu, međuredno na gredici 60cm. Dok je razmak između gredica bio 120cm. Tlo smo malčirali crnom PE folijom ispod koje tlo brže zagrije, smanjuje se rast korova i evaporacija – isparavanje vode iz tla. Isto smo učinili i s krastavcima. Navodnjavanje, kao bitnu stavku u proizvodnji, osigurali smo za cjelokupnu proizvodnju i to sustavom kap na kap.
Tretirali smo protiv plamenjače i bakterioze koja je ove godine bila dosta izražena. Berba paprike trajala je i tijekom listopada. No možemo reći da smo jako zadovoljni rezultatima za 1.godinu proizvodnje, ponosno naglašava Budanec. Iako krastavci nisu iz domaće proizvodnje, odabrane sorte hibridnog sjemena F1generacije Justina F1 i Adria F1 pokazale su se kao dobar odabir. Krastavce su sijali izravno na gredicu i to od polovice do kraja svibnja. Sklop sjetve bio je 2000sjemenki na 1000m2. Dok su razmaci između redova ovisili o tehnologiji uzgoja, pa je uobičajeno korišten razmak od 1.5m, a kod mehaniziranog međurednog prolaza 2.5m. Naglašava kako kornišoni zahtijevaju svakodnevnu berbu, a ako se bere svaki drugi dan, tada je bitno ubrati sve. Zato jer kornišoni vrlo brzo prerastaju u drugu klasu koja ima nižu cijenu. Što se intenzivnije bere stvara se veći broj plodova bolje klase i proizvodnja je isplativija, kaže.
Krastavce smo uzgajali na armaturi zbog bolje prozračnosti, lakše berbe i smanjenja pojave bolesti, a zbog iznimno kišnih uvjeta bila je i povećena opasnost od pojave plamenjače tijekom 7. i 8. mjeseca, što je zahtijevalo i ozbiljniji pristup tretiranju. Prije berbe koristili smo fungicide dulje karence, a kad je berba krenula one kraće karence, dok smo protiv stjenica, kojih je ove godine bilo dosta, tretirali samo jednom, ali one su predstavljale manji problem nego bolesti, rekao je Vjekoslav.
Želimo proširiti proizvodnju!
Vjekoslav kaže kako brojni proizvođači nisu svjesni važnosti analize tla i pravilne gnojidbe. Na temelju analize tla, na brojnim parcelama zadrugara odrađena je kalcizacija tla agro vapnom zbog korekcije pH. Izvršena je osnovna gnojidba mineralnim i organskim gnojivima. Pokazalo se da je puno stabilniji prinos bio na parcelama koje su gnojene i s organskim gnojivom, tj. stajskim gnojem. Krastavci i paprika su kulture koje dobro reagiraju na gnojidbu stajskim gnojem, posebno krastavci, napominje. Troškovi uzgoja krastavaca su oko 3.000 kn/1.000 m2, što uključuje PE folije, mreže, cijevi za navodnjavanje, sjeme i gnojidbu što nije mnogo, obzirom da je prosječni prinos od 3-5 t/ha, dok su troškovi proizvodnje paprike iznosili oko 5.000 kn, zbog cijene presadnica, ali s prosječnim prinosom od 3t/1.000 m2 nije bilo mjesta nezadovoljstvu.
Ovo je bila prva godina proizvodnje iz koje ćemo mnogo naučiti, posebno oni kojima je ovo bila prva ozbiljnija proizvodnja. Ovakav vid proizvodnje ima velike mogućnosti rasta, a naša zadruga u novoj proizvodnoj sezoni planira povećanje proizvodnje, primanje novih članova, kao i proširenje na neke druge kulture. U novim saznanjima pomoći će nam i ovogodišnji 2. Hrvatski seminar o proizvodnji povrća u Sv. Martinu na Muri na koji sigurno dolazimo, pa pozivamo i druge proizvođače do dođu i iskoriste priliku da ostvare kontakte i susrete za moguću dobit u budućnosti. Poručujem svim onima koji smatraju da im dodatno obrazovanje ili informacije nisu potrebne da griješe, jer ozbiljan proizvođač mora biti u koraku s novitetima kako bi bio konkurentan, završava priču predsjednik zadruge „Plodovi Moslavine“.
