Antonio Barić iz Krča Bosiljevskog, malog naselja u općini Bosiljevo u Karlovačkoj županiji, bavi se raznovrsnom poljoprivrednom proizvodnjom koja obuhvaća povrćarstvo i stočarstvo. Na svojem gospodarstvu uzgaja ovce, krave i magarce, a ove se godine odvažio i na uzgoj batata.
Iako izgledom podsjeća na gomolj, batat zapravo pripada obitelji slakova i s običnim krumpirom nema nikakve botaničke veze. Ova kultura podrijetlom je iz Srednje i Južne Amerike. Posljednjih godina doživljava pravi procvat na hrvatskim poljima.
Antonio i njegova zaručnica Tea dočekali su tim Gospodarskog lista krajem kolovoza, dok je temperatura još prelazila 35 °C. Na parceli od 5000 četvornih metara posadili su 16.000 sadnica batata. Unatoč ekstremnim vrućinama i toplinskim valovima, nasad uspješno spašava sustavom navodnjavanja „kap po kap“.
Siguran otkup i batat u četiri boje
Antonio se na uzgoj batata odlučio ponajprije zbog sigurnog otkupa. Surađujemo s Biofertom koji otkupljuje naše proizvode, a dio prodajemo i na kućnom pragu. Proizvodimo više kultivara batata – crveni, ljubičasti, narančasti i bijeli, navodi Barić. Procjenjuje da bi prinos na toj parceli mogao iznositi oko 10 tona. Osim batata, okušao se i u uzgoju lubenica, paprika te butternut tikvi.
Antonio objašnjava da je batat izvrsna i ne previše zahtjevna kultura. Sadi se na foliju koja zadržava vlagu i ograničava rast korova. Iako je riječ o konvencionalnoj proizvodnji, mineralna gnojiva nisu korištena. Trava oko parcela nije košena kako bi zadržavala vlagu i štitila listove od jakog sunca.
Sadnja presadnica počinje sredinom svibnja, kad prođu svi mrazevi, jer su sadnice izuzetno osjetljive na niske temperature. Nakon sadnje ključno je osigurati dovoljno vlage kako bi se korijen dobro razvio. Ostali se poslovi svode na uklanjanje korova te praćenje rasta i eventualnih štetnika, s kojima dosad nije bilo problema.
Cilj: više domaćeg batata, manje uvoza
Ako ostvari planirani prinos, Antonio planira proširiti proizvodnju batata na tri do četiri hektara, pa i više. Batat mu je zanimljiv jer se malo ljudi bavi njegovim uzgojem, a riječ je o traženoj namirnici koja je mnogima još uvijek nepoznanica. Zato sa svojim partnerima želi proizvesti što više domaćeg batata, popuniti hrvatsko tržište i smanjiti uvoz.
Po čemu se batat razlikuje od krumpira
Mnogi uspoređuju batat i krumpir, no Barić naglašava da među njima postoje značajne razlike.
Batat se dosta razlikuje od krumpira. Imamo i desetak tona krumpira koje također prodajemo na kućnom pragu, pa vidimo razliku. Batat ima mekšu kožicu, okusom je sladak i strukturom podsjeća na mrkvu, a plod mu je duguljast. Također, uvjeti berbe su osjetljiviji, slično kao kod mladog krumpira, objašnjava Antonio Barić. Dodaje kako batat sadrži povoljne šećere koji ne podižu naglo razinu šećera u krvi te je vrlo zdrav za organizam.
Uzgoj batata: od presadnice do bogate berbe
Za razliku od krumpira, batat se u našim klimatskim uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica, odnosno ukorijenjenih izboja iz korijena. Kraj zime i početak ožujka idealno su vrijeme za početak njihova uzgoja u zaštićenim i grijanim prostorima. Sadnja na otvorenom počinje tek kad prođe opasnost od kasnih mrazeva, od kraja travnja do početka lipnja.
Batat je izrazito toploljubiva kultura, pa zahtijeva tri do pet mjeseci toplog razdoblja bez mraza. Petogodišnja istraživanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu potvrdila su da su u kontinentalnoj Hrvatskoj za njegov uzgoj idealni Međimurje, Podravina, Slavonija, Prigorje i Moslavina. U mediteranskom dijelu uspijeva gotovo posvuda, uz osigurano navodnjavanje.
Pri odabiru parcele ključno je birati dobro drenirana, pjeskovito-ilovasta tla. Također treba strogo poštovati plodored kako bi se izbjegli štetnici poput žičnjaka, grčica i puževa. Na tržištu i u uzgoju dominira nekoliko osnovnih sorti koje se razlikuju po boji kože i mesa te po kulinarskoj primjeni:
- Crveni i narančasti batat: najpopularniji su na tržištu, a prepoznatljivi su po slatkom okusu i vrlo visokoj razini beta-karotena.
- Bijeli batat: ima bijelu koru i meso te izdužene gomolje od 100 do 800 grama. Zbog teksture se najviše preporučuje za variva, pečenje i pire.
- Ljubičasti batat: cijenjena je i atraktivna sorta koja proizvođačima donosi izvrsnu zaradu, a bogata je snažnim antioksidansima (antocijanima).
Koliko može donijeti hektar batata
Uzgoj batata visokoprinosna je i ekonomski vrlo isplativa investicija. Jedna dobro njegovana biljka može dati do tri kilograma korijena. U komercijalnoj proizvodnji i u optimalnim uvjetima prinosi se kreću od 20 do čak 50 tona po hektaru. Uz stabilnu otkupnu cijenu i sve veću potražnju, hektar batata u kontinentalnoj Hrvatskoj donosi znatno veću dobit od ratarskih kultura.
Zdravstvena bomba s niskim glikemijskim indeksom
Osim ekonomske koristi za poljoprivrednike, batat je prava blagodat za zdravlje potrošača. Sadrži minimalne količine natrija i izvrstan je izvor dijetalnih vlakana nužnih za pravilnu probavu. Vlakna usporavaju apsorpciju šećera, pa je kuhani batat dobar izbor ugljikohidrata i za dijabetičare. Bogat je vitaminima C i E, a već 200 grama narančastog batata sadrži više beta-karotena nego velike količine drugog povrća.
Batat je prirodno slastan i bogat mineralima. Umjesto kuhanja u vodi bolje ga je kuhati na pari 30 do 40 minuta. Tako zadržava puni okus, aromu i nutritivnu vrijednost.
Zanimljivost: uzgoj škotskog visinskog goveda
Uz povrćarstvo, Antonio na gospodarstvu uzgaja škotsko visinsko govedo u sustavu krava-tele. Ovu je pasminu odabrao ponajprije zbog njezine iznimne otpornosti na vremenske uvjete i skromnih zahtjeva za smještajem. Goveda većinu vremena provode na šumskim pašnjacima. Ondje imaju dovoljno hlada, što im u potpunosti odgovara jer više vole hladniji zrak.
Odluka je pala na škotsko govedo jer se bez problema tele vani na paši, čak i na temperaturama do minus 20 stupnjeva. Iznimno su dobre majke, nikada ne odbacuju telad i dosad nismo imali nikakvih veterinarskih intervencija niti bolesti. Mlijeko im je izrazito masno i kvalitetno, no služi isključivo za hranidbu teladi, ističe Barić.
Početna grla nabavio je od uzgajivača Fridriha. Zahvaljujući dodatnim pašnjacima, planira proširiti stado na oko 15 grla. Goveda su na paši oko 16 mjeseci, bez dodavanja koncentrata. Zimi im se hrana dopunjuje sijenom, a Antonio planira i službeni prelazak na ekološku proizvodnju.
Meso prodaje u paketima od 5 do 20 kilograma, po cijeni od oko 13 eura po kilogramu, a potražnja stalnih kupaca vrlo je dobra. Budući da se životinje hrane isključivo na paši, meso je manje masno i ima povoljniji sastav masnoća.
Osim po otpornosti, škotska visinska goveda prepoznatljiva su i po karakterističnoj „frizuri“ – dugim šiškama. Barić uz smijeh dodaje da su goveda prilično plaha prema nepoznatim ljudima jer imaju jak majčinski instinkt. Ipak, svaka suzdržanost nestaje čim pred njih stavite kantu kukuruza ili jabuka, koje jednostavno obožavaju.
