Ljeti u srpnju se u vrtu siju ili sade povrtne kulture koje za berbu dospijevaju tijekom jesenskih mjeseci od rujna do pojave mrazeva. Kulture otporne na niske temperature mogu brati i u jesensko-zimskom dijelu godine. Osnovni problem su visoke temperature i nedostatak vlage tako da je za ovaj rok uzgoja obvezno osigurati vodu za navodnjavanje, barem u početnim fazama rasta i razvoja.
S obzirom da je tlo u povrtnjaku duboko obrađeno u jesen, prije sjetve ili sadnje postrnih usjeva provodi se plitka obrada (frezanje ili prekopavanje površine motikom i poravnavanje grabljama). Plitkom obradom se stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj biljaka, uništavaju korovi i čuva vlaga. Također, unose se i gnojiva u zonu korijena kako bi bila lako pristupačna biljkama.
Uz izbor odgovarajućeg kultivara te roka sjetve, odnosno, sadnje, u postrnom roku uspješno se uzgajaju neke vrste korjenastog (cikla, korabica) i lisnatog povrća (radič, endivija, špinat) te niski kultivari graha mahunara. No, najčešći izbor za ljetnu sadnju su kupusnjače (kupus, brokula, kelj pupčar) koje su otporne na rane jesenske mrazeve i bez oštećenja će doseći tehnološku zrelost. Tijekom ljeta sade se i presadnice poriluka.
Kupusnjače
Tijekom srpnja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sade presadnice kupusnjača, dok se u mediteranskom tek sije sjeme za proizvodnju presadnica. Kupusnjače iz ljetne sadnje u kontinentalnom dijelu dospijevaju za berbu u tijekom jeseni, dok se u mediteranskom mogu brati i tijekom zime. Kupus će se uglavnom koristiti za kiseljenje, dok će se ostale kupusnjače koristiti svježe. S obzirom da se radi o srednje kasnim i kasnim kultivarima, sadnja kupusa se obavlja na razmake od 40 x 60 cm do 50 x 70 cm. Kasni i zimski kultivari kelja sade se na razmak 50 x 55 cm.
Na podjednake razmake se sade brokula i cvjetača, te kelj pupčar. Kineski kupus se i u kontinentalnom i u mediteranskom području uzgaja tijekom jeseni, vodeći računa o temperaturnim uvjetima razdoblja uzgoja i osjetljivosti kultivara na prijevremeno prorastanje. Berba se planira provesti prije pojave jačih mrazeva, do sredine studenoga u kontinenetalnom području, a do početka prosinca u mediteranskom. U ljetno-jesenskom uzgoju srednje kasnih i kasnih kultivara korabice sadi se 8 do 12 biljaka/m2, odnosno, na razmak 40 x 30 ili 30 x 30 cm. Moguća je sukcesivna sadnja svakih 7 do 10 dana za kontinuiranu berbu tijekom jeseni.
Lisnato povrće
U kontinentalnim dijelovima se tijekom srpnja obavlja se presađivanje salate, a u kolovozu se sije zimska salata. U mediteranskom dijelu se tijekom srpnja i kolovoza obavlja sjetva jesensko-zimske salate. Sadi se na razmak 20 x 25 cm. Salata iz ljetnog uzgoja dospijeva za berbu 40 do 50 dana nakon sadnje. Endivija se najčešće sije tijekom srpnja, a presađuje u kolovozu. U mediteranskom dijelu sjetva se produžuje i tijekom kolovoza tako da se presađivanje obavlja u rujnu. Sadi se na nešto veće razmake u odnosu na salatu, npr. 30 x 40 cm.
Sjetva matovilca započinje krajem kolovoza na razmak redova 10 do 15 redova i unutar reda 4 do 6 cm. Moguće je i sjetva širom. Ovisno o roku sjetve, matovilac za berbu dolazi za 30 do 40 dana ili čak za 60 dana ili više ako je kasna sjetva. Iz kasnijih rokova u kontinentalnom dijelu zemlje dolazi za berbu tek u proljeće. U mediteranskom se bere tijekom kasne jeseni i zime. Špinat u kontinentalnom, a blitva u mediteranskom dijelu siju se u kolovozu za jesensku potrošnju. Berba je najčešće višekratna, kod blitve obavezno jer se obiru vanjski listovi, a započinje oko 40 dana nakon nicanja.
Plodovito povrće
Zbog kratkog perioda do početka berbe, od plodovitog povrća se u ljetnom roku uzgoja mogu sijati, odnosno, saditi krastavac i tikvice. Uzgoj presadnica traje 3 do 4 tjedna. Berba koja se obavlja svaki drugi ili treći dan započinje oko mjesec dana nakon sadnje i moguća je sve dok su minimalne temperature iznad 10 do 12 °C.
Cikla
Za jesensku potrošnju ciklu je najbolje sijati početkom srpnja. Takva se cikla vadi tijekom rujna i listopada. U mediteranskom dijelu sijati se može do kraja srpnja. Budući da se cikla uzgaja zbog zadebljalog hipokotila, poslije nicanja obavezno se provodi prorjeđivanje na 8 do 10 cm. Razmak između redova treba biti 20 do 25 cm.
Grah mahunar
Postrna sjetva graha mahunara u kontinentalnom dijelu Hrvatske se može obaviti do sredine srpnja, a u mediteranskom najkasnije početkom kolovoza. Postrni uzgoj je povoljan jer cvatnja i zametanje mahuna često nastupa u vrijeme povoljnijih vremenskih uvjeta nego iz proljetnog roka sjetve, što rezultira većim i kvalitetnijim prinosom. Sije se u redove razmaknute 40 do 50 cm, dok je razmak unutar reda 5 do 7 cm. Ovim razmacima ostvaruje se sklop od 40 do 50 biljaka/m2. Uobičajena je i sjetva u kućice sa 3 do 4 sjemenke. Berba započinje 50 do 60 dana nakon nicanja, a u dvije do 3 berbe može se pobrati oko 90 % tehnološki zrelih mahuna.
