Nema zasijanih travnjaka, talijanskog ljulja, engleskog ljulja, nema lucerne. Nema talijanskog ljulja, niti ozimih krmnih smjesa, kao predkulture kukuruzu ili soji. 1 ha travnjaka = 10 do 12 000 litara mlijeka x 2,5 kuna =25 do 30 000 kuna.
Suvremena tehnologija ili suvremeni menadžment travnjaka:
• kemijska analiza tla svakih 4 – 5 godina,
• meliorativna gnojidba + kalcifikacija svake 4 do 5 godina, na osnovi kemijske analize tla. Plodnost tla najmanje 16 – 18 mg fosfora i kalija u tlu + dovoljna količina kalcija,
• obrada tla i priprema za sjetvu + gnojidba za tekuću proizvodnju, – predsjetvena gnojidba ; 2/3 NPK se zaore da gnojivo dođe u dno brazde, 1/3 se zatanjura,
• mineralna gnojiva za prihranu NPK 10:20:30 2/3 ujesen+1/3 potkraj veljače i početkom ožujka i KAN za prihranu prije početka vegetacije i nakon svakog otkosa,
• nabavka sjemena trava ili lucerne,
• kosidba zelene mase i dovoz u staju,
• kosidba i priprema pokošene mase za sjenažu ili sijeno, 4 – 6 otkosa. Sijena ne više od 10 posto,
• spremanje sjenaže u silose ili rolobale.
Kosidba uvijek mora biti prije početka ili najkasnije u početku klasanja. U to vrijeme uvijek bude 3 – 4 dana lijepog i sunčanog vremena. Prema ovim točkama suvremene tehnologije ili suvremenog menadžmenta travnjaka, rade farmeri svugdje u svijetu. Proizvodnja mlijeka i po 2,5 kune još se dobro isplati. Ali treba biti dobra krma + dobra krava od 23 do 30 litara dnevno u vrhu laktacije. Isplati li se na malim posjedima koja se bave proizvodnjom mlijeka proizvoditi žitarice i kukuruz za zrno? Ne, nigdje u svijetu! Zašto staviti travu i travnjake na prvo mjesto? Zato jer je trava vrlo isplativa kultura na našim poljima. Trava je osnova proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa u većini zemalja. Trave u sjetvenoj strukturi proizvodnje što većih količina visoko – kvalitetne voluminozne krme treba kombinirati sa lucernom i kukuruzom za silažu. Omjer sjetvene površine mora biti 70 posto površina pod travama i lucernom : 30 posto površina pod kukuruzom za silažu. Primjer 10 jutara = 5 jutara trave + 2 jutra lucerne + 3 jutra kukuruza za silažu + predkultura kukuruza, talijanski ljulj ili neka ozima smjesa. Ovi omjeri i kombinacije mogu biti i drukčiji. Na 30 posto površina pod kukuruzom u najvećem dijelu Hrvatske moguće je dobiti 2 žetve. Budi farmer! Osnova farmerske proizvodnje je “povećavaj proizvodnju, maksimalno pojednostavi, maksimalno specijaliziraj i radi što je moguće manje”. Sjetvena struktura mora biti prilago đena području; tlo – klima – oborine i mora dati maksimalnu proizvodnju hranjivih tvari – bjelančevina i energije po hektaru ili jutru. Spremanje krme. Sjenaža + silaža 90% + 10% sijena. U hranidbi visoko mliječnih krava sijena ne treba više od 10%. Zašto? Zato jer je sijeno loša krma. Zato što u Hrvatskoj ne postoji niti jedna sušara za sušenje sijena. Zato što sijeno sadržava najmanje probavljivih bjelančevina u kilogramu suhe tvari (ST). Zato što se sijeno najsporije razgrađuje i probavlja u buragu. Uzmimo 2 krave. Jedna dnevno proizvodi 10 litara mlijeka. Druga dnevno proizvodi 40 litara mlijeka. Jedna jede sijeno, druga mladu zelenu travu ili sjenažu. Koja se krma brže razgradi u buragu jedne i druge krave? Mlada zelena trava i sjenaža od trave između 3 i 4 tjedna! Imaš krmu kakvu imaš i kravu koja dnevno proizvodi 10 litara mlijeka. Hočeš sada neku drugu kravu koja proizvodi 40 litara mlijeka. Kupiš takvu junicu ili kravu. Dovedeš je u istu staju i na istu krmu. Od 30 do 40 litara dnevno ostade samo pusta želja, a od krave kosti i koža.
Nema dobre krme, sjenaže, niti dobroga sijena, od oklasale i ocvjetale trave. od trećega ili četvrtog otkosa moaeš spremiti dosta dobro sijeno. Krava od 30 do 40 litara treba najprije zelenu krmu ili sjenažu 70% + 30% kukuruzne silaže, a sijena, malo što manje. Neki vele da ta krava treba još k tome i 8, 10 do 12 kila koncentrata.
Kada farmer proizvodi krmu za proizvodnju mlijeka mora znati samo jedno! Koliko mogu najviše proizvesti bjelančevina i energije po jedinici površine, i kako to mogu najjednostavnije konzervirati, pospremiti i sačuvati. Osnova proizvodnje mlijeka je; što veća i što jeftinija proizvodnja hranjivih tvari, bjelančevina, energije i vitamina.
