Pravilnik o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom (NN 123/19) dozvoljava registraciju objekta za klanje kunića (lagomorfa) na gospodarstvu podrijetla – objekt koji se nalazi na gospodarstvu gdje su lagomorfi uzgojeni i u kojima se kolje do 5.000 jedinica životinja godišnje.

Ovi objekti moraju udovoljavati odredbama higijene objekta i opreme sukladno Priloga II. Poglavlja I. Uredbe (EZ) 852/2004., a moraju imati najmanje: prostoriju za obavljanje omamljivanja, klanja, skidanja kože, evisceriranja u kojoj je osigurana vremenska odvojenost između pojedinih radnji na način da se spriječi kontaminacija hrane, rashladnu komoru ili uređaj za hlađenje odgovarajućeg kapaciteta, sudoper s toplom i hladnom pitkom vodom. Zahtjev za registraciju se podnosi prije početka obavljanja djelatnosti na propisanom obrascu Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstva poljoprivrede i rješenje stiže na adresu subjekta u poslovanju s hranom (proizvođača) bez prethodnog pregleda objekta od strane stručnog povjerenstva. Zahtjev i upute se nalaze na sljedećoj poveznici:

http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=119 (registracija objekata)

 class=
Mesne pasmine često prelaze i više od 5 kg

Klanjem životinju ne smijemo mučiti te mora dobro iskrvariti. Prije klanja kunići moraju postiti 12 -24 sata. Zaklani se kunići na tržište plasiraju u svježem ili smrznutom stanju te cijeli i rasječeni u dijelove. Zbog prosječne zastupljenosti od 69,6 % vode, meso kunića je iznimno sočno i mekano. Nadalje, meso je cijenjeno zbog visokog udjela bjelančevina od 20,8 % što čini gotovo trećinu dnevnih potreba odrasloga čovjeka za bjelančevinama. Također, ono je slabo bogato mašću, a udio od 7,62 % čine uglavnom polinezasićene masne kiseline. Ono je izvrstan izvor natrija, kalija, kalcija, fosfora, magnezija, željeza, a obiluje i vitaminima B-kompleksa s najvećim udjelom niacina B3.

Pročitajte još povezanih tema:

Uzgoj kunića na OPG-u

Smještaj i oprema za uzgoj kunića

Hranidba kunića

Reprodukcija kunića

Oprema, preparati i hrana za kuniće, perad, ptice, golubove itd., na www.ami-shop.hr  

Prethodni članakZašto treba koristiti neem?
Sljedeći članakReprodukcija kunića
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.