Ovaj tip mastitisa ispoljava se izlučivanjem povećanog broja somatskih stanica u mlijeku, slabljenjem lučenja mlijeka i većom osjetljivošću vimena na infekcije.
Uzrok bakterijskih upala vimena su infekcije patogenim mikroorganizmima/bakterijama, zbog loših higijenskih uvjeta smještaja i mužnje krava. Infekcija nastaje na dva načina: zarazom, tj. prijenosom uzročnika bolesti s bolesne na zdravu kravu i infekcijom vimena bakterijama iz okoliša. U prvom slučaju primarni izvor infekcije je vime bolesne krave, a u drugom nečisti okoliš: gnoj, stelja, zemlja, nečista voda, ukratko prljavština u neposrednom okolišu s kojim krava svakodnevno dolazi u dodir. Nečisti okoliš su i prljavo posuđe i nesterilni uređaji i oprema za mužnju koji mogu biti prijenosnici uzročnika bolesti. Ovakva podjela uzročnika mastitičnih bolesti upućuje na izvor, ali i na način infekcije.
Bez obzira na uzrok i podrijetlo, najčešći oblik mastitičnih bolesti su prikrivene upale vimena, bolest kod koje nema vanjskih znakova po kojima bi se mogla prepoznati. Jedini dokazivi predznak ili znak bolesti je izlučivanje povećanog broja somatskih stanica u mlijeku, koje zbog toga može postati i neupotrebljivim. S razvojem bolesti i lučenje mlijeka postaje sve slabijim. Na jedan klinički mastitis koji se ispoljava vanjskim, vidljivim znakovima bolesti otpada oko devet supkliničkih (prikrivenih).
Očito je da supklinički mastitisi, dakle, proizvođaću mlijeka mogu prouzročiti velike gubitke.
Osvrnut ćemo se samo na neke značajke, načine otkrivanja i suzbijanja mastitičnih bolesti koje uzrokuju patogene bakterije iz okoliša.
Uočavanje problema
Na obolijevanje vimena koja uzrokuju štetni mikroorganizmi/bakterije iz okoliša upozorava porast (u usporedbi s prosjekom) kliničkih oblika mastitisa tijekom prva 2 – 3 mjeseca laktacije. Takvu razvoju pogoduju povećana vlaga i toplina, ali se trajanjem laktacije broj kliničkih manifestacija bolesti postupno smanjuje. Istraživanja pokazuju da je rizik od obolijevanja koja uzrokuju bakterije iz okoliša veći u razdoblju zasušivanja vimena nego za trajanja laktacije, osobito na početku i pri kraju tog razdoblja. Iz toga se može zaključiti da u razdoblju zasušivanja vimena o zdravlju krave, kao i o uvjetima u okolišu treba voditi barem istu brigu kao i tijekom laktacije. Rizik od pojave mastitisa koji uzrokuju bakterije iz okoliša povećava se i s brojem krava u stadu, a obolijevanja su učestalija kod krava držanih u zatvorenu prostoru nego kod onih na otvorenom.
Rasadište bakterija iz okoliša može biti i stelja: piljevina, drvene strugotine, peletirani klipovi kukuruza i općenito, materijal organske prirode koji djelovanjem vlage i topline podliježe raspadanju i tako postaje hranjivom podlogom za razvoj bakterija. Prikladnijima se smatraju materijali mineralnog podrijetla, pr. pijesak, smrvljeni vapnenac i sl.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
