Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef održala je u prosincu prošle godine svoju redovnu izvještajnu skupštinu na kojoj su članovi Skupštine ponovno upozorili Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede na izuzetno teško stanje u sektoru tovnog govedarstva, koje je uzrokovano rastom troškova poslovanja te su još jednom poručili kako je pet do 12 da se problemi počnu rješavati.

Kalkulacije koje su napravljene pokazale su da je gubitak u sektoru dosegnuo tijekom jeseni 2022.g. otprilike 300 milijuna kuna, a ako se nastave negativni trendovi u 2023. godini, pad proizvodnje, bez ozbiljne intervencije u sektor tovnog govedarstva, mogao bi biti i do 60 posto. Samo je realni pad punjenja štala u prvih šest mjeseci ove godine iznosio više od 10 posto, a kako vrijeme odmiče bio je sve veći. Na skupštini je upozoreno kako je daleko veći trošak za državu da se dozvoli urušavanje sektora jer će ga kasnije biti nemoguće ponovo revitalizirati, a Hrvatska nikako ne smije dozvoliti da ostane bez ove proizvodnje.

Nedavno izrađene kalkulacije za proizvodnju tovne junadi u 2022. pokazale su da poljoprivrednici koji tove junad posluju ispod granice rentabilnosti. Izračuni su pokazali da prosječno poljoprivredno gospodarstvo u sektoru tovnog govedarstva ostvaruje gubitak od 1.000 do 2.223 kune po grlu, odnosno da posluju ispod granice rentabilnosti. Iako se kalkulacije proizvodnje proizvođača tovne junadi i Ministarstva poljoprivrede razlikuju, obje kalkulacije, pokazuju da se negativni trendovi nastavljaju zbog čega su potrebne strukturne dugoročne i kratkoročne mjere koje će pomoći sektoru da zaustavi pad.

Tražimo od Vlade RH da se sektoru pomogne dok je još živ, jer jednom kad se prestane s proizvodnjom i radna snaga napusti područje gdje se proizvodi, proizvodnju više neće biti moguće pokrenuti na sadašnjoj razini ili razini od prije nekoliko godina. Uz mjere koje su do sada poduzete, jedan od naših zahtjeva je i da se pronađe način za akontacijsku i inače redovnu isplatu proizvodno vezanih potpora za govedarstvo jer je i to jedan od način da se ova sadašnja loša situacija, ako ne sanira, barem donekle ublaži, izjavio je na skupštini predsjednik Udruge Zvonimir Širjan.

Gdje će se proizvoditi?

Članovi skupštine upozorili su kako je pred sektorom i novi problem koji će se otvoriti u 2023. godini. Posljedice primjene novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, po stočarske proizvođače vrlo je važno za konkurentnost sektora, a većina proizvođača junadi kojima ističe ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, mogao bi ostati bez dijela zemlje u posjedu iz razloga što je novim zakonom omogućeno lokalnim samoupravama da utvrde nove maksimume po gospodarstvu. Dodatna otegotna okolnost je i što u izračun maksimuma ulazi i zemljište koje nije predmet natječaja.

Skupština Udruge

Na skupštini je upozoreno kako će proizvođači kojima ističe Ugovor o privremenom zakupu biti oštećeni jer su zasijali površine, a da zbog neprovođenja natječaja na vrijeme njihov će posjed biti nelegalan. Isto tako, ako se drže zakona i oslobode zemljište od svojih stvari nakon isteka privremenog zakupa, neće stići obaviti proljetnu sjetvu. Njihova je procjena da se natječaji ne mogu završiti u roku četiri mjeseca. Dogodit će se da će stotine tisuća hektara biti pod dvojbenom sjetvom. Sve takve površine bit će zasijane, a zbog upitne legalnosti posjeda proizvođači će biti pod udarom Državnog odvjetništva, poruka je članova Udruge Baby Beef.

Predsjednik Udruge Zvonimir Širjan je u svom planu za iduću godinu najavio kako bi bilo potrebno što više investirati pri čemu je pozvao Vladu da se kroz Nacionalni plan oporavak pokušaju pronaći sredstva za govedarski sektor, pri čemu bi naglasak trebao biti na investicije u nove klaonice i rasjekaonice mesa. Isto tako, očekuje da će novi Strateški plan ipak prepoznati stočarski sektor i proizvodnju mesa kao strateški važne, a jedan od način je da se kroz dobivanje oznake Dokazana kvaliteta za juneće meso podigne razina sredstava potrebnih za promociji i marketing domaće junetine.

Prethodni članakPetir: “Očekujem da trgovački lanci vrate cijene hrane na staro i napuste profitersku politiku”
Sljedeći članak30 godina Svijeta u čaši
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.