Uzgoj konja na području Republike Hrvatske kroz povijest je uglavnom bio vezan uz ergele u vlasništvu veleposjednika, crkve ili vojske. Konji su se koristili kao radna snaga i prijevozno sredstvo. Ratovi, transport, komunikacija i poljoprivredni radovi bili su nezamislivi bez konja. Danas je sve popularnija upotreba konja u sportske i jahaće svrhe te za rekreacijsko i terapijsko jahanje i mnoga obiteljska poljoprivredne gospodarstva drže konje.
Značaj uzgoja konja u Hrvatskoj nekad i sad
Uzgoj konja na teritoriju Republike Hrvatske ima dugu tradiciju. Od velikog je značaja za ljude i podneblje gdje su uzgajani. Tako se spominjanje Slavonije u tekstovima uvijek veže uz lipicance, konje bijele boje, elegantnih kretnji, upregnutih u tradicionalno okićene zaprege. Razvijenost neke zemlje u povijesti se poistovjećivalo s brojem konja što pokazuje koliko su konji bili važni u gospodarstvu. Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj u zemaljskom uzgoju bilo je evidentirano oko 350.000 konja. Oni su uglavnom služili za transport, nošenje tereta ili rad u polju.
U Beču i Budimpešti zbog snage i izdržljivosti bili su cijenjeni međimurski konji koji su vukli tramvaje. Konji su ostavili neizbrisiv trag u ratovanjima bilo da su sudjelovali kao konjica za proboj, za logistiku, nošenje tereta, vuču topova i slično. Uvođenje mehanizacije i intenzivno korištenje u poljoprivredi, deagrarizacija i depopulacija sela dovode do značajnog smanjenja broja konja. U Hrvatskoj je 1999. godine bilo registrirano između 3.500-4.000 grla. To je u usporedbi sa 1951. godinom samo 1% tadašnje populacije. Takvo drastično smanjenje na kvantitativnoj i kvalitativnoj razini dovodi do gubitka genske raznolikosti, uzgoja u srodstvu. U najgoroj varijanti dovodi i do izumiranja populacije. No, devedesetih godina 20. stoljeća počinje sustavna briga za očuvanje genskog stočnog fonda izvornih pasmina na razini države.
U zadnjih dvadesetak godina (2002.-2021.) broj konja u Hrvatskoj bilježi lagan, uzlazni trend.
Prema navodima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (2021.) trenutno je u Hrvatskoj registrirano oko 29.000 aktivnih kopitara različitih kategorija i dobnih skupina. Razlog oporavka je početak kontinuiranog uzgojno selekcijskog rada, osiguranih potpora koja država dodjeljuje uzgajivačima, promjene ekonomskih uvjeta i socijalnih kretanja unutar društva. U današnje vrijeme glavni vid uporabe konja uglavnom je usmjeren na sport i rekreaciju. To je razvidno u blagom povećanju udjela toplokrvnih konja.
Najpopularnije konjičke discipline u Hrvatskoj su preponsko jahanje s prosječno 30 natjecanja tijekom godine i dresurno jahanje sa 15-ak natjecanja. Zadnjih nekoliko godina velik interes pobuđuje daljinsko jahanje (endurance). Ono predstavlja izazov za konja i jahača u prolasku staza dugih od 16 do 160 km. Jahači iz Hrvatske u ovoj disciplini postižu vrlo dobre rezultate na nacionalnim i na međunarodnim natjecanjima. Mogu se istaknuti plasmani u Italiji (osvojeno 17. mjesto na utrci od 160 km) i Slovačkoj (osvojeno 1. mjesto na utrci od 120 km). Jedan od najstarijih natjecateljskih konjičkih sportova, poznat još iz vremena starih grka je vožnja zaprega. U Hrvatskoj je oko 10-ak aktivnih natjecatelja (vozača) koji se natječu u vožnji zaprega.
Jedno od najdinamičnijih konjičkih natjecanja zasigurno je konjički višeboj (eventing, military). On je u Hrvatskoj prvi put organiziran 2007. godine u Zagrebu. Iako je skroman broj natjecanja, zadnjih nekoliko godina konjički višeboj uključen je u kalendar natjecanja HKS. To pokazuje mogućnost njegovog daljnjeg širenja i popularizacije među jahačima. Od konjičkih trkaćih sportova poznate su galopske i kasačke utrke koje su, u usporedbi s drugim konjičkim disciplinama, slabije zastupljene. Također, natjecanja poput voltažiranja (akrobatsko jahanje), western jahanja, pola i slično samo su neka od mogućnosti koja otvaraju vrata i povećavaju ponudu bavljenja konjima.
Osim sportskih natjecanja, konji se koriste u različite rekreacijske i tradicijske svrhe. Poznate su konjičke turističke staze (npr. bilogorska konjička staza) koje obogaćuju raznovrsnost agroturističke ponude i rekreativne sadržaje. Ovakav vid terenskog jahanja sve više je zastupljen u gorskim i priobalnim dijelovima Hrvatske. Dio vojno-konjičke povijesti očuvan je u viteškim natjecanjima, Sinjskoj alci i Trci na prstenac. U današnje vrijeme poseban vid uporabe konja je sudjelovanje u brojnim folklornim manifestacijama i priredbama u kojima prenose duh tradicije i kulturne baštine. U Slavoniji su poznati Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, u Bjelovaru Terezijana i mnogi drugi sadržaji.
Poseban način uporabe konja u današnje vrijeme je terapija pomoću konja sa više različitih programa (jahanje, timarenje konja, hranjenje konja, itd.) koji su prilagođeni polaznicima i njihovim stanjima (npr. autistične osobe, osobe oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja, osobe s poteškoćama u razvoju i drugo.), a kojima je glavni cilj postizanje različitih terapijskih učinaka (fizičkih, emocionalnih, socijalnih, edukacijskih, itd.).
Na kršovitim i visokim planinskim područjima i rubnim terenima koji su nedostupni mehanizaciji konji su zadržali radnu ulogu (nošenje tereta, rad u šumi i izvlačenje drva).
Postoje i drugi načini gospodarskog korištenja konja kao što je proizvodnja mesa i mlijeka. Za to se uglavnom koristi hladnokrvna skupina konja. Zbog veće tjelesne mase i izraženije mišićavosti te prilagodljivosti ekstenzivnom načinu uzgoja hladnokrvni konji pogodni su za ovaj vid proizvodnje. Prema podacima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (2022.) bilanca izvoza mesa kopitara za razdoblje od 1-8 mjeseca 2022. iznosi oko 93 tone odnosno, protuvrijednost od 239.200 € (2,57 €/kg mesa).
Pasmine konja u RH
U Hrvatskoj se uzgaja više od 90 različitih pasmina i tipova konja pri čemu je značajno povećanje populacije hladnokrvnih konja. Od ukupnog broja kopitara gotovo 70% kopitara pripada izvornim pasminama. Najbrojnije su populacije hrvatski hladnokrvnjak (~9.600 grla) i hrvatski posavac (~7.100 grla). Pasmine odlikuje adaptabilnost i preživljavanje u specifičnim ekstenzivnim uvjetima držanja. Stoga se u većoj mjeri koriste za proizvodnju mesa u sustavima niskog ulaganja. Boravkom na otvorenim površinama sprječavaju sukcesiju invazivnih biljnih vrsta te na taj način doprinose očuvanju bioraznolikosti staništa.
Nadalje, obje pasmine neizostavni su dio kulturnih i folklornih događanja, tradicijskih manifestacija koje promoviraju način života podneblja u kojem se uzgajaju. Sustavni praćenje i brigu o pasmini preuzima Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka i Središnji savez udruga uzgajivača konja hrvatski posavac koji ujedno sudjeluju u provedbi uzgojnog programa. Obje pasmine prema stupnju ugroženosti nalaze se u skupini „ranjivih“. Međimurski konj je težak, snažan i izdržljiv radni konj čija populacija danas broji samo nekoliko desetaka grla (36) te je svrstan u skupinu kritično ugroženih.
Uglavnom se koristi za rekreaciju i sudjeluje u tradicionalnim događanjima. Lipicanac je najzastupljenija tradicionalna toplokrvna pasmina konja (~2.200 grla). Pri tome je 89% populacije orijentirano na privatni uzgoj, a 11% populacije uzgaja se u državnim ergelama Đakovo i Lipik. Uporabni naglasak stavljen je na sportska događanja u zaprežnim i dresurnim natjecanjima te sudjelovanja na tradicionalnim manifestacijama i folklornim događanjima. Selekcijski rad pod ingerencijom je međunarodne krovne organizacije Lipizzan International Federation, čija je članica i Hrvatska.
Velika raznolikost toplokrvnih pasmina konja odraz je većeg broja održavanja sportskih natjecanja kao i prilagodba legislative između Hrvatske i Europske Unije. Od uzgojnih tipova najzastupljeniji su hrvatski športski konj (755 grla) i hrvatski toplokrvnjak (482 grla) koji dominiraju u preponskom sportu. U blagom su porastu populacije konja namijenjene za preponsko i natjecanje izdržljivosti kao npr. engleski (435 grla) i arapski (201 grlo) punokrvnjak, gidran (101 grlo), trakener (95 grla), itd.
Pročitajte još:
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
