Pobjednici izbora Vinska dama i Vinski gospodin za 2021. g. su Antonella Sorgo Kozlović iz Momjana i Ivan Sladić iz Plastova kraj Skradina. Na drugom mjestu su Istrijani Izabela Vitasović i Petar Poletti. Treće su osvojili Ana Peršurić Palčić iz Istre i Franjo Kolarić iz Hrastja Plešivičkog.

Razgovarali smo s pobjednicima izbora udruge G.E.T. koji se ove godine održao u Opatiji. Odgovorili su nam na ista pitanja bilo da se radi o njihovim počecima, izazovima s kojima se susreću ili planovima u velikom obiteljskom poslu. To je prije svega proizvodnja vina od sve zahtjevnije berbe grožđa uslijed klimatskih promjena, izbora autohtonih sorta, do tržišnih izazova u prodaji vina u doba pandemije.

Ovjenčani mnogim prestižnim nagradama

  • Kako ste krenuli u veliki svijet vina?

Antonella Sorgo Kozlović:Malo je domaćih obitelji u Istri koje nemaju neku vezu s vinom. Tako i ja, još od malih nogu, a posebno nakon što sam se udala za poznatog istarskog vinara Gianfranca Kozlovića, koji iza sebe ima obiteljsku tradiciju dugu četiri generacije, od 1904. g. Naša malvazija iz berbe 1997. na nacionalnom natjecanju Vinovita proglašena je najboljim bijelim vinom u Hrvatskoj. Uz to, prva je iz Istre, koja je osvojila i Decantera. Dakle, temelj na kojoj gradimo našu vinsku priču čini tradicija, stalni napredak i poštivanje prirode, jer iskorištavanje terroira i posvećenost vinarstvu, što su prepoznali brojni vinoljupci iz vinski stručnjaci iz mnogih zemalja pa su vina Kozlović, već niz godina, ovjenčana mnogim prestižnim nagradama. To je potvrda da smo izabrali pravi put, koji je dug i zahtjevan. Međutim, ako dobro radite i znate svoj posao, prije ili poslije, rezultat ne bi smio izostati.

Ivan Sladić: Brat Marko i ja smo sedma generacija koja se u našoj obitelji bavi vinom. Otac Joso je nakon Domovinskog rata morao početi ispočetka i zasaditi nove vinograde te krenuti ponovno od nule, što je bio veliki izazov. Danas na šest hektara imamo pretežno autohtonu maraštinu. Nju proizvodimo u četiri različite varijante, a tu je i plavina, lasina i prošek, koji ćemo ove godine moći tako i etiketirati, što s nestrpljenjem očekujemo. Inače, naše maraštine su bile prilično jake i s puno alkohola, ali smo se prilagodili današnjim potrošačima, koji traže više svježija i laganija vina. Tako smo još 2008.g, napravili prvu maraštinu, što je naša prva samostalna berba, kao suho vino i pokazalo se to kao veliki uspjeh. Imali smo prvu vrhunsku maraštinu u Šibensko-kninskoj županiji, pa smo shvatili da tim putem treba nastaviti.

Želja je nastaviti tradiciju

  • Što za vas znači nagrada udruge G.E.T. Vinska dama, odnosno Vinski gospodin?

Sorgo Kozlović:Imamo veliku čast i moć da budemo ambasadori takve priče. Pravi je užitak to prenijeti na naše goste gdje god ih mi susretali: na sajmu vina, na posebnim eventima, na prezentacijskim večerama ili još bolje u našim domovima, odnosno vinarijama. Želja je kroz cijeli naš dugogodišnji rad bila uvijek ista; iz vinograda dobiti najbolje moguće grožđe i od toga grožđa vinificirati najbolje moguće vino. Dakle, nastaviti tradiciju, odnosno obiteljsku priču o vinu, na vrijedan i pošten način. Prenijeti je putem vina na sve ljubitelje dobre kapljice, odnosno odlike našega podneblja i teritorija, koji poštuju ono što radimo te poznaju kulturu vina i stola.

Sladić: Izuzetno sam ponosan što je javnost prepoznala dugogodišnji rad, trud i njegovanje tradicije u našoj obitelji kroz  ljubav prema vinu, kao što su autohtone sorte maraština, plavina i lasina te debit, a ove godine ćemo konačno i prošek, koji i sada imamo pod drugim nazivom, moći tako nazvati i na etiketi, za što smo već dobili zeleno svjetlo. Posebno bih želio istaknuti važnost ovoga projekta za sve mlade vinare u Hrvatskoj, kojima treba ‘dobar vjetar u leđa’. Oni kroz ovakve susrete i podršku mogu svakodnevno nadograđivati svoje znanje i postati ambasadori hrvatskog vina u svijetu. Ovo je prilika i da ljudi izvan našeg vinskog svijeta, odnosno okruženja, čuju za naša vina, ali i bolje upoznaju ljude, koji stoje iza tih vina.

  • Zašto ste se okrenuli vinu od autohtonih sorta?

Sorgo Kozlović: Postavljene standarde treba održati. Znanje i iskustvo, koje se stjecalo kroz generacije, treba održati i stalno gurati naprijed. Mi u našoj vinariji imamo i turističko-vinski program, kao što je Back to the nature. On uključuje upoznavanje same regije, njezine povijesti i kulturnih znamenitosti, vinograda, vina i prirode općenito. Istarska malvazija i teran su se tu nametnuli sami od sebe. To su naša, domaća vina. Ona su već duže vrijeme i međunarodno priznata i poznata. Svojom kvalitetom su se potvrdila i na svjetskoj vinskoj sceni. Mi gotovo unaprijed prodamo svu svoju proizvodnju, što je najbolja potvrda da radimo dobar posao.

Sladić: Nekada se od maraštine radilo desertno vino, koje smo tada smjeli zvati prošek. Imali su ga samo neki, i to u manjim količinama. Ipak, samo u našem selu se gotovo stotinu obitelji bavilo priozvodnjom vina, na ovaj ili onaj način. Naša obitelj je imala isto čokota koliko i mi sada. Ovo podneblje ima mnogo sunčanih sati, kao i puno vjetra. Loza rijetko obolijeva, a terrior je izmiješan vrlo zanimljivim kršom te bogatom crnom i bijelom zemljom. No, tržište danas traži laganija vina, pa smo napravili i prvi pjenušac od maraštine. Ona je zahvalna sorta. Cilj nam je iz nje izvući najbolje što ona može dati.

  • Što je važno u privlačenju turista u vinarije, tzv. vinskom turizmu?

Sorgo Kozlović: Pitanja su uvijek bila mnogobrojna, ali sami smo sebi postavljali nove i veće, te zahtjevnije ciljeve. U kojem pravcu dalje raditi u vinogradu, a da bismo tržištu ponudili novi izričaj bilo malvazije, muškata momjanskog ili terana? Nadalje, što je moguće primijeniti, odnosno što se mora novo isprobati, a da ostvarimo napredak? Koliko dalje možemo osobno ići? Do kuda sežu naše granice znanja i naše mogućnosti? I kroz takva pitanja smo formirali sebe i usmjeravali razvoj naših vinograda, ali i vina.

No priča ne zastaje samo na temelju: a to je da vino mora biti dobro! Danas je to tek početak priče! Dobro vino? To se danas već očekuje! Ali ne očekuje se samo dobro vino; očekuju se istim takvim velikim žarom i uređen prostor, kako proizvodni tako i prostori za prezentaciju i degustaciju vina. Očekuju se dobra atmosfera, ugodni i educirani ljudi, izvanredna posluga, znanje i vještine ugošćavanja, odnosno očekuje se od vina i vinarije. Takav doživljaj stvorit će lijepe uspomene i želju za ponovni dolazak ne samo u jednu vinariju, nego na cijeli teritorij, odnosno regiju.

Sladić: Surađujemo s agencijama u Splitu, koje dovode goste u Nacionalni park Krka. Mogu reći da 30 do 40 posto vina prodamo na kućnom pragu u vinariji. Dakle, imamo uređenu kušaonicu vina i možemo ponuditi prezentacije vina, koje prate domaći proizvodi. Ljudi vole taj domaći ugođaj i vino je najlakše prodati na kućnom pragu. Tu ste svoj gospodar i ovisite samo o sebi i svome radu i znanju.

Tomislav Stiplošek i Izabela Vitasović

Ivana Kolarić (za Franju Kolarića), Izabela Vitasović, Antonella Sorgo Kozlović, Ivan Sladić, Peter Poletti i Ana Peršurić Palčić

Nije bilo lako poslovati u pandemiji

  • Kako se na vaše poslovanje odrazila pandemija?

Sorgo Kozlović: –Bile su to izazovne dvije godine, posebno prva. Tada je za vrijeme lockdowna jedno kraće vrijeme sve bilo stalo. Iskoristili smo to vrijeme da neke stvari napravimo za koje prije nismo imali dovoljno vremena. No, onda su na sreću stvari prošle godine polako počele vraćati u normalu. Ove će se godine i smotra Vinistra vratiti u svibnju u porečku dvoranu Žatika. Prema izboru 70 sudaca iz 15 zemalja naša malvazija Santa Lucija iz 2018. g, između čak 273 uzorka, proglašena je najboljom na svijetu, te smo dvostruki šampion ovogodišnje Vinistre. To ujedno znači da je navedena malvazija ponijela titulu šampiona zrelih malvazija, što je posebna i laskava kategorija. Osim toga, šampioni smo u kategoriji mladih terana. U kategoriji mladih malvazija smo za dlaku izgubili šampionsku titulu u kategoriji najboljih svježih malvazija.

Sladić: –Nije bilo lako poslovati u pandemiji, ali su domaći gosti, koji su najbolji gosti, spasili zadnje dvije turističke sezone. To se onda pozitivno odrazilo i na naše poslovanje. Inače, maraština je aromatična i često podsjeća na kontinentalno koštuničavo voće. Prava maraština uvijek čuva specifičnu herbalnost koja podsjeća na ljekovito bilje i trave Dalmacije. Naša misija i cilj je revitalizirati autohtone sorte ovog kraja, zaleđe Šibenika te otkriti njihov puni potencijal u vinogradarenju i vinima. Zahvaljujući vapnenačkim tlima te nadmorskoj visini od 270 metara, zbog koje imamo oko 2000 sati sijanja sunca u vegetaciji te hladnije noći u fazi zriobe grožđa, naša bijela vina su kremasto mineralna te reskasto svježa, s aromama dalmatinskog samoniklog bilja i citrusa, pitka i iskrena. Crvena vina ne spadaju u tipična dalmatinska vina. Ona su mekana pitka, sa živim kiselinama i aromama na zeleni papar i višnju.

Zašto izbori vinske Dame i vinskog Gospodina?

Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u zadnjih 10, 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet seta; prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju; njihove riječi imaju težinu, određeni krugovi prate njihov modni izričaj ili da to kažemo ukratko – vinari i vinarke, htjeli ili ne htjeli, postaju medijske osobe. Medijska prepoznatljivost im omogućuje da se njihov glas jače čuje, što vjerujte, nikad nije loše. Neki vinari i vinarke su to prepoznali, neki još uvijek nisu.

Neki to koriste maksimalno koliko mogu, neki malo manje. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor. Možda najjači motiv je da one, koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. Ono što ocjenjujemo u ovom izboru su: stil, karizma, javni nastupi, ‘ono nešto’, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina, istaknuo je Tomislav Stiplošek, organizator ovog izbora.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje