Suša se osobito javlja na toplijim položajima i plitkim tlima, osobito u vinogradima u kojima je loše odabrana lozna podloga ili sorta vinove loze.

Manji urodi i lošija kakvoća
U sušom pogođenim vinogradima manji su urodi i grožđe lošije kakvoće. Zbog nedostatka vlage u takvim vinogradima slabija je fotosinteza i stoga nema dobrog dozrijevanja drva niti vinova loza može sakupiti dovoljno pričuvnih tvari potrebnih za prezimljavanje te rast u narednoj sezoni. U slučaju jake suše, uputno je u berbi jako oštećeno grožđe izdvojiti i posebno ga preraditi, jer takvo grožđe može samo pokvariti ostalo vino. Osim natapanja koje je većini vinogradara nedostižno ili preskupo, suša se može izbjeći ili umanjiti pravilnim izborom lozne podloge i sorte plemenite loze, odgovarajućim uzgojnim oblikom, pažljivom gnojidbom, čestom plitkom obradom, pravovremenim uništavanjem korova, zelenom rezidbom, prskanjem lišća odgovarajućim folijarnim gnojivima i pesticidima, i dr.

Otpornost loznih podloga na sušu
Neke lozne podloge vrlo su osjetljive dok su druge prilično otporne na sušu. U osjetljive podloge spadaju one iz grupe križanaca riparia-rupestris (“riparije”) i riparia-berlandieri (Kober 5BB, SO4, i dr. ), srednje otporne su podloge iz grupe križanaca između loge iz grupe berlandieri-rupestris (Richter 110, Ruggeri 140) znatno otpornije iako zasigurno ne pokazuju onakvu otpornost kakvu bi trebale imati podloge za ekstremno sušne terene. O otpornosti loznih podloga na pojedinim položajima najbolje se može saznati višegodišnjim  praćenjem proizvodnih i pokusnih vinograda zasađenih različitim podlogama. Sorte plemenite loze cijepljene na istoj loznoj podlozi, istom tlu i položaju sasvim se različito ponašaju prema suši, o čemu se uglavnom ne može saznati iz stručne literature. Neke sorte su otpornije, a neke osjetljivije pa i o ovome valja voditi računa osobito ako se u vinogradarstvo uvode do tada nepoznate sorte s kojima na dotičnom lokalitetu nema dovoljno praktičnog iskustva.

Najbolji uzgojni oblik za sušne terene je zasigurno slobodni uzgoj na krakove, uzgoj koji je u pravilu bez ikakvog naslona ili armature. Takav uzgojni oblik omogucava mladicama i lišcu odlicno prekrivanje površine tla stvarajuci sjenu zbog koje je tlo znatno manje izloženo suncu, a time i gubicima vlage. 

Agrotehničke mjere

Gnojidba vinograda podignutih na sušnim terenima mora biti razumna. Prednost treba dati organskim gnojivima, ali treba naglasiti da se nikako ne smije koristiti nezreli stajski gnoj jer nezreli gnoj u procesu pretvorbe sušu može znatno pojačati. Količine mineralnih NPK gnojiva treba smanjiti u odnosu na vinograde zasađene na tlima koja nisu podložna suši. Poznato je da pretjerana gnojidba mineralnim, osobito dušičnim gnojivima, potiče stvaranje vrlo bujnih vinograda. Takvi vinogradi zbog velike zelene mase traže znatno više vlage nego oni srednje ili slabije bujnosti.

Vrlo plitka obrada vinograda (prašenje) može također smanjiti štete od suše zato što se takvom obradom na površini tla stvara rahli sloj zemlje koji sprječava gubitak vode iz dubljih slojeva tla. Drži se da svako prašenje vinograda ima vrijednost slabije kiše.

Pravovremeno uništavanje korova je osobito važna mjera u borbi protiv suše jer je dobro poznato da su korovi lozi najopasniji konkurent, i to ne u hranjivima već upravo u vodi. Korove treba suzbijati na vrijeme, prije nego što se jače razviju i potroše veći dio vode iz tla. To u praksi znači da je najbolje spriječiti njihovo nicanje ili ih uništavati čim poniknu.

Zahvatima zelene rezidbe (prikraćivanje mladica, skidanje zaperaka, prorjeđivanje grozdića) kojima se smanjuje lisna površina i opterećenje trsa, a time i potreba za većim količinama vode iz tla, znatno se može pomoći u borbi protiv suše. Treba naglasiti da se svi zahvati zelene rezidbe moraju izvesti pravovremeno, prije pojave prvih simptoma suše, jer samo tada mogu dati tražene rezultate. Međutim, oštro prikraćivanje mladica i pretjerano skidanje zaperaka ili lišća oko grožđa, može izazvati nepovoljne efekte na urode i kvalitetu grožđa, pa čak i pojačati negativno djelovanje suše.

Folijarnim gnojivima, osobito onima s naglašenim sadržajem dušika, ili čak prskanjem lišća 0,5 – 0,7% Ureom, može se prilično povećati otpornost vinove loze na sušu. Različiti pripravci, poznati kao antišok sredstva, također mogu pomoći u borbi protiv suše.

Prskanje vinograda bakrenim sredstvima također može dati pozitivne rezultate. To se tumači time što bakar vjerojatno ima sposobnost sniženja temperature lišća.

Preporuke
Na terenima podložnima suši treba koristiti samo otporne lozne podloge i sorte koje bolje podnose sušu. Vinograde gnojiti kvalitetnim organskim gnojivima, nikako nezrelim stajskim gnojem, umjereno mineralnim NPK gnojivima. Ovisno o mogućnostima, tijekom ljeta poželjno je obaviti više plitkih obrada tla – prašenja. Pravovremeno se moraju uništavati korovi, što ranije izvoditi zahvati zelene rezidbe uključujući skidanje suviška grozdića, te više puta prskati vinograd odgovarajućim lisnim gnojivima. Prednost bi trebalo dati uzgojnim oblicima koji omogućuju da lisna površina trsa što bolje prekriva tlo stvarajući sjenu koja sprječava pretjerani gubitak vlage.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBranje, sušenje, čuvanje i upotreba ljekovitog bilja
Sljedeći članakNjoki s povrćem
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.