Donosimo pregled bolesti voćaka koje se suzbijaju u jesen.

Bolesti na koštićavim voćkama

Iz skupine koštićavih voćaka kod nas se uzgaja breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama javlja se veći broj bolesti, od kojih su neke zajedničke za sve ove voćne vrste, a neke dolaze samo na pojedinim vrstama.

Bolesti voćaka – Šupljikavost lišća koštićavih voćaka

Jedna je od najvažnijih bolesti šupljikavost lišća, zajednička svim koštićavim voćkama. Uzročnik je patogena gljivica Stigmina carpophylla (sinomnim Coryneum beijernickii).

Međutim, gljivica je poznatija pod starim latinskim nazivom Clasterosporium carpophyllum. Najprepoznatljiviji su simptomi ove bolesti na lišću. U početku se pojavljuju u obliku malih pjega, 3 – 5 mm, koje nekrotiziraju i postuno počinju ispadati s listova, ostavljajući karakteristične šupljine na lišću, po kojima je bolest i dobila ime. Na izbojima se javljaju male rak-reznice, iz kojih često isteču smola ili gumozni iscjedak, što je također karakterističan simptom bolesti.

Suzbija se fungicidima dva do tri puta potkraj zimskog mirovanja i tijekom vegetacije, i jednim prskanjem tijekom jeseni odmah nakon opadanja lišća. Prvo prskanje preporučuje se kao i za većinu drugih bolesti na koštićavom voću potkraj zime, odnosno prije kretanje vegetacije nekim od bakrenih fungicida (tzv. plavo prskanje), kao što su: bakreno vapno, bordoška juha, champion, cuprablau, plavo i crveno ulje i dr.

Drugo prskanje provodi se na početklu vegetacije prije cvatnje nekim od fungicida: Captan, Chromodin, Delan SC-750, Merpan, Radocineb i dr. Ako se bolest javlja u velikom intenzitetu, može se provesti još jedno tretiranje nakon cvatnje istim fungicidima. Spomenute bakrene fungicide možemo koristiti i u jesenskom prskanju protiv ove bolesti.

Bolesti voćaka – Bakterijski rak koštićavih voćaka

Uz ovu već opisanu gljivičnu bolest, na koštićavim voćkama dolazi i jedna vrlo opasna bakterijska bolest, poznata pod nazivom rak koštićavih voćaka. Smatra se da je ovo najopasnija bolest na koštićavim voćkama, jer nema djelotvornih zaštitnih mjera kad bolest zahvati nasade. Uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-prunorum (sinonim Pseudomanas syringae pv. Morsprunorum).

Ova patogena bakterija uzrokuje rak na svim koštićavim voćkama iz roda Prunus (trešnji, višnji, breskvi, bajamu, šljivi), no, u posljednje vrijeme u našoj zemlji najveće štete izaziva na trešnji. Ponekad može uzrokovati postupno sušenje cijelih nasada voćaka. Simptomi ove opasne bakterioze najbolje se uočavaju na granama u kori, gdje se stvaraju velike rak-rane i hipertrofije okolnog staničja, popraćene velikom smolotečinom ili izlučivanjem gumoznih iscjedaka, što je tipičan znak ove bolesti.

Treba spomenuti da je smolotečina simptom i drugih bolesti na koštićavim voćkama, ali je u slučaju bakteriznog raka puno jača. Zaraza se širi ujesen, odmah na početku otpadanja lišća, na mjestima lisnih ožiljaka i u proljeće, u vrijeme cvatnje. U proljeće dolazi do zaraze lišća, a početkom ljeta bakterija prijeđe u pritajeni način života do jeseni, kad opet nastavlja zaraze. Razvoju bolesti pogoduje vlažno i kišno vrijeme.

Napadu bakterije, osobito su podložne voćke oslabljene zbog nekih drugih oštećenja. U skladu s vremenom tijekom zaraze, preporučuje se tretiranje fungicidima na bazi bakra, i to dvaput. Prvo tretiranje je ujesen na početku otpadanja lišća da bi se spriječile infekcije, i drugo tretiranje potkraj zime i početkom kretanja vegetacije, također nekim bakrenim fungicidima, u dvaput većoj koncentraciji od uobičajene. U nekim zemljama koriste i antibiotike, pr. streptomicin, ali on je kod nas zabranjen. U prilog tome idu i dosadašnje spoznaje o otpornosti bakterija na korištene antibiotike.

Bolesti voćaka – Kovrčavost lišća breskve

Ova svima poznata i najvažnija bolest breskve vrlo se lako prepoznaje po hipertrofiranom ili zadebljalom lišću, koje se kovrča i poslije poprima crvenkastu boju, zbog razgradnje klorofila. Ovakvi simptomi pojavljuju se već u radno proljeće, ali kad ih primijetimo već je kasno za zaštitu. Stoga breskvu na vrijeme moramo štiti od ove opasne bolesti, koja je gotovo uvijek prisutna u nasadima ove voćne vrste. Ako se bolest javi u jačem intezitetu, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije, što jako iscrpljuje biljku.

To se izravno odražava na rodnost i vitalnost. Zbog gubitka lišća, biljka nastoji obnoviti lisnu masu, trošeći velike količine hranjiva da ponovno prolista, pa se zbog toga stvara manje cvjetnih, odnosno rodnih pupova. »esto se događa da mladi izboji nakon ovakve obnove do zime ne uspiju dozrijeti, pa se smrznu i odumru Ako se bolest ne suzbija, iz godine u godinu iscrpljuje se biljku, što na kraju rezultira slabljenjem, a ponekad i potpunim sušenjem voćaka. Uzročnik bolesti je patogena gljivica Taphrina deformans, koja prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupovima.

U rano proljeće taj micelij stvara nespolne spore ili konidije, koje zarazu šire na mlado tek prolistalo lišće. Konidije se šire stablom voćke vodom, koja se cijedi po biljci nakon oborina, tj. kiše. Kod ove bolesti postoji samo jedna primarna zaraza, pa stoga tretiranje fungicidima protiv bolesti u tijeku vegetacije nema svrhe, jer sekundarnih zaraza nema. Da bismo uspjeli djelotvorno zaštiti breskvu od ove bolesti, treba na vrijeme prije pojave simptoma na lišću provoditi suzbijanje i to dvaput. Prvo tretiranje je već ujesen, nakon opadanja lišća, a drugo potkraj zime nakon rezidbe, nekim od velikog broja bakrenih sredstava (tzv. plavo prskanje), u dvaput većoj koncentraciji od one koja se koristi u vrijeme vegetacije.

To su pr. bordoška juha, ili neki drugi bakreni fungicidi, (Champion, Kokcide, Nordox, Bakreno vapno, Champ, Cuprublau i dr.). Mogu se koristiti i neki drugi fungicidi, kao Delan 500 SC, Delan 700, Delan 750 SC, Chromodin S-65, Dodine S-65 i dr. Važno je znati da se na početku vegetacije ne smiju koristiti bakreni fungicidi, zbog moguće fitotoksičnosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJesensko iskucavanje košnica
Sljedeći članakSamoborska salama – tradicija i kvaliteta
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.