Dunje (Cydonia oblonga Mill.) pripadaju porodici ružičnjača i bliski je srodnik jabuke. Domovina su joj šume sjevernog Irana, gdje raste samoniklo u obliku grma ili drveta. Preko Italije stigla je u Europu, a u našim krajevima dobro uspijeva. Cvate od svibnja do lipnja, a veliki pojedinačni cvjetovi bijele su ili ružičaste boje. Listovi su kožasti, jajoliki, cjelovitog ruba, dugi 5 – 10, a široki oko 7 cm, gusto obrasli finim, sivkastim dlaćicama.


Plodovi dunje

Dunje dozrijevaja od sredine rujna do kraja listopada, ovisno o klimatskim prilikama staništa na kojem se uzgajaju. Pokriveni su dlakama koje se lako skidaju, a dosežu težinu od 300 do 500 grama. Dunje obvezno treba brati prije prvog mraza, i to u trenutku kad je cijela površina ploda blijedožute boje i lako se otkida uvrtanjem peteljke.

Prerano ubrani, zelenkasti plodovi, znatno su slabije kakvoče i ne mogu se dugo čuvati, kao ni oni prekasno ubrani, obično s tamnim pjegama. Vrlo su osjetljivi na udarce i oštećenja, i treba ih čuvati u nezagrijanim prostorijama, u jednom sloju i s peteljkom okrenutom prema gore. Kad se boja plodova promijeni iz blijedožute u zlatnožutu, spremni su za korištenje. Sirovi plodovi se ne koriste jer su trpki, drvenasti i teško probavljivi.

Od hranjivih tvari sadržavaju oko 14 posto ugljikohidrata, 0,5 posto bjelančevina i oko 0,4 posto masti. Voda čini 70 – 80 posto ploda, a značajno je i 2 posto neprobavljive celuloze koja je važna za normalan rad crijeva. Tu su i vitamini C, B1, B2, B12, provitamin A te minerali kalij, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, željezo i bakar. Pečene i kuhane dunje odlično su sredstvo protiv podrigivanjate kod bolesti jetre i žući. Nezaslađeni kompot pomaže protiv proljeva. čaj od plodova pije se kod dišnih tegoba, promuklosti, kašlja i bronhitisa.


Čaj od plodova dunje

Dunje dobro oprati, ukloniti dlaćice i prerezati ju na četiri dijela. Odstraniti sjemenke i tvrdi dio oko njih, a preostali dio usitniti, najbolje na tanke ploške, i odmah ga staviti (da ne promijeni boju) u 1 litru vrele vode. Lagano kuhati 15 – 20 minuta i ostaviti hladiti. Tekućinu procijediti i piti u gutljajima tijekom dana.

Prethodni članakTragopani – najljepši među fazanima
Sljedeći članakDvojbe jesenskog spremanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.