Ako posadimo osjetljive voćne vrste/sorte u suvremenom uzgoju (gusti sklop, podloge slabije bujnosti), uz opremu radi smanjenja šteta od prirodnih nepogoda (npr. mreža protiv tuče i sunčanih opeklina, sustav “orošavanja” protiv mraza i suše), možemo očekivati značajne ekonomske štete bez usmjerenih i pravodobnih mjera zaštite.
Uredba o obnovi prirode
Nakon što su trgovački lanci počeli provoditi vlastite zahtjeve po pitanju rezidua pesticida u međunarodnim i internim standardima (IPB, MRL, ARfD) (npr. GlobalGAP), metode zaštite bilja dopuštene u ekološkoj poljoprivredi od 2016. g. sve češće provodimo u konvencionalnoj voćarskoj proizvodnji. Novom Uredbom o obnovi prirode voće proizvedeno na ekološki način postaje imperativ svim hrvatskim tržnim proizvođačima.
Ekološka poljoprivreda nastoji proizvesti namirnice biljnog i životinjskog podrijetla visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša. Pritom pod poseban nadzor i ograničenja (zabranu) stavljamo primjenu tvari koje potječu iz industrije kao što su mineralna (tvornička) gnojiva, kemijska sredstva za zaštitu bilja, teški metali te ostale potencijalno toksične tvari, biostimulatori i lijekovi.
Tablica 4. Neke biološke i biotehničke mjere za suzbijanje štetnika u ekološkom uzgoju voća obuhvaćaju uporabu:
Prirodnih neprijatelja štetnika poljoprivrednog bilja (predatori, parazitoidi). |
Feromona (feromonskih klopki), kada se ne primjenjuju izravno na biljke. |
Repelenata (nekemijskih sintetskih odbojnih pripravaka). |
Klopki za kukce, te obojene i/ili ljepljive ploče, vrpce i posude. |
Mehaničkih sredstva: ograda za puževe, svjetlećih noćnih lovki, mreža i klopki. |
Sterilnih mužjaka, ako drugi zahvati nisu uspješni, uz dopuštenje kontrolnog tijela. |
Ekološka zaštita voćaka obuhvaća zahtijevane, zabranjene i preporučene mjere koje proizvođači provode na svojim imanjima, a pritom je dopuštena uporaba određenih sredstva za zaštitu bilja kada su iskorištene sve druge mjere za aktiviranje vlastitih obrambenih reakcija biljaka.
Tablica 5. Vrste i skupine sredstva za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji voća:
Tvari biljnog i životinjskog podrijetla (npr. pčelinji vosak, želatina, biljni piretrini i dr.). |
Mikroorganizmi koji se koriste za suzbijanje štetnika i bolesti (B.t.k., Bacillus sp. i dr.) |
Tvari koje proizvode mikroorganizmi (npr. spinosad) |
Tvari koje se koriste u klopkama i/ili diepenzorima (feromoni, piretroidi u klopkama) |
Pripravci koji se rasipaju po površini između biljaka (npr. željezni (III) ortofosfat) |
Druge tvari iz tradicionalne uporabe (npr. spojevi bakra, sumpor, parafinsko ulje) |
Ostale tvari (npr. laminarin, kalijev hidrogen karbonat, kaolin, kalcijev hidroksid). |
U svrhu smanjenja primjene tvari kemijskog podrijetla (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva) Ministarstvo poljoprivrede u okviru Programa ruralnog razvoja, Mjere 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) u razdoblju 2018.-2022. g. novčano je podupiralo operacije navedene u Tablici 6.
Tablica 6. Operacije unutar Mjere 10 Programa ruralnog razvoja kojima je Ministarstvo poljoprivrede od 2018. do 2022. godine poticalo smanjenu primjenu nekih kemijskih tvari:
Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki (239,00 €/ha). |
Korištenje konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (359,73 €/ha). |
Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (563,23 €/ha). |
Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (373,33 €/ha). |
Pročitajte još iz priloga broja:
Utjecaj klimatskih promjena na zaštitu voćaka
Najvažnije skupine uzročnika bolesti u manjim i mješovitim voćnjacima
Koja sredstva primijeniti protiv bolesti u voćnjacima?
Kritična razdoblja provedbe mjera zaštite u manjim mješovitim voćnjacima
Kako smanjiti potrošnju kemijskih insekticida i fungicida pri uzgoju jabuke?