Najveće štete u različitim vrstama voćnih nasada bilježimo od uzročnika biljnih bolesti, pa tablično navodimo mogući program zaštite u manjim i mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice) s naglaskom na izbor sredstva za amatersku primjenu.
Tablica 3. Mogući program primjene sredstva za zaštitu bilja u manjim i mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice) s naglaskom na izbor sredstva za amatersku primjenu
Kritično razdoblje Primjena sredstva za zaštitu bilja Krajem zime – bubrenje i otvaranje pupova Kombinacija bakarnog pripravka (npr. Neoram ili Cuprablau-Z) + mineralno/parafinsko ulje (Bijelo Ulje ili Mineralno svjetlo ulje ili Ovitex EC) ili umjesto navedene kombinacije gotova tvornička mješavina *Modro ulje EC Neposredno prije cvatnje Kombinirani organski fungicid (npr. *Signum) ili biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (Abanto ili Asset Five ili Krisant ili Pyregard EC) Cvatnja (česte kiše) U cvatnji voćaka ne koristiti insekticide. Samo u kišnim uvjetima moguće je primijeniti u večernjim satima pirimetanil (Pyrus SC) ili biološko sredstvo (Serenade ASO) Nakon cvatnje voćaka Kombinirani organski fungicid (npr. *Signum) ili biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (NeemAzal-T/S) ili acetamiprid (Mospilan) Početak razvoja plodova Biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (Abanto ili Asset Five ili Krisant ili Pyregard EC) Krajem jeseni – otpadanje lišća Bakarni pripravak (npr. Neoram ili Cuprablau-Z)
**umjesto biološkog fungicida na osnovi Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO) moguće je koristiti mikrobiološke stimulatore na osnovi Bacillus subtilis (npr. u pripravcima Ekstrasol, BioLife i slično)
(1) Krajem zime – u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova suzbijamo prezimljujuće oblike različitih uzročnika bolesti i štetnika na voćkama (npr. uzročnike kovrčavosti, šupljikavosti, pjegavosti i krastavosti, te prezimljujuće oblike štetnika – zimska jaja lisnih uši, štitaste uši i jaja fitofagnih grinja iz skupine “crvenih pauka”).
(2) Neposredno prije cvatnje nastavljamo suzbijati različite uzročnike bolesti (kovrčavosti, šupljikavosti, pjegavosti, krastavosti, pepelnice, hrđe), te različite gusjenice (savijači pupova), odrasle oblike uši osnivačica i štetne kornjaše (cvjetojedi).
(3) U cvatnji samo tijekom kišnih sezona suzbijamo uzročnike bolesti (pjegavosti, krastavosti, hrđe i paleži cvjetnih organa i grančica – Monilinia) (u cvatnji voćaka ne koristiti insekticide). (4) Nakon cvatnje voćaka nastavljamo zaštitu od “multicikličkih” uzročnika bolesti (pjegavosti, šupljikavost, krastavosti, hrđe, pepelnice) i većeg broja štetnika (npr. lisne uši, voćne osice, fitofagne stjenice, lisni mineri).
(5) Početkom razvoja plodova moguće je prema želji vlasnika nasada suzbijati prvu generaciju uzročnika “crvljivosti plodova” koju uzrokuju gusjenice savijača (neki vlasnici ne žele suzbijati uzročnike “crvljivosti plodova”).
(6) U vrijeme kasno-jesenskog otpadanja lišća moguće je primijeniti povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka, a nakon toga obaviti “bijeljenje voćaka” pred zimu.
Gotovo da nema voćne vrste koju ne napada neka vrsta “crvljivosti” plodova (npr. gusjenice savijača, pagusjenice voćnih osica, ličinke kornjaša – voćnih pipa i ličinke voćnih muha ili octene mušice pjegavih krila). Uzročnici “crvljivosti” plodova su tehnološki štetnici koji ne uzrokuju propadanje (sušenje) voćaka, pa do određene mjere mogu biti podnošljivi.
U plantažnim nasadima i tržnom uzgoju voća njihov prag tolerantnosti je vrlo strog, te često ne smije biti “crvljivo” više od 0,5-2 % plodova (npr. kod jabuke – slika 12 – nekoliko vrsta različitih uzročnika “crvljivosti” plodova u plantažnom uzgoju). Uz okućnice njihov kritični prag je manje naglašen, jer se “crvljivi” plodovi (slika 13) mogu očistiti i koristiti u preradi (npr. za kompot, pekmez i slično). Lisne uši mogu u voćarstvu biti značajni fiziološki nametnici (slika 14), naročito u mladim nasadima, jer onemogućuju normalan rast i razvoj mladica. Brojniju pojavu lisnih uši u mladim voćnim nasadima suzbijamo primjenom insekticida.
Pročitajte još iz priloga broja:
Utjecaj klimatskih promjena na zaštitu voćaka
Najvažnije skupine uzročnika bolesti u manjim i mješovitim voćnjacima
Koja sredstva primijeniti protiv bolesti u voćnjacima?
Ekološki trendovi zaštite voćaka
Kako smanjiti potrošnju kemijskih insekticida i fungicida pri uzgoju jabuke?
