U našoj zemlji se početkom 1990-ih godina procijenilo da u jabukama bilježimo najveće gubitke zbog prekomjerne pojave neželjenih organizama (uzročnici bolesti, štetnici životinjskog podrijetla, korovi) te je indeks tretiranosti najveći među svim uzgajanim voćnim vrstama. Od 1998. g. u međimurskim nasadima jabuka provodimo poljske mikro- i makro-pokuse u svrhu značajnog smanjenja primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja.

Broj aplikacija insekticida i fungicida uz analize ostataka rezidua pesticida (mg/kg) potvrđuju da metodom zbunjivanja (konfuzije) te primjenom bioloških sredstva za zaštitu bilja možemo proizvesti plodove jabuke bez ili sa značajno manje ostataka pesticida od tolerantnih vrijednosti koje propisuje Uredba 396/2005. 

Kukci međusobno komuniciraju kemijskim načinom. Kod leptira su najviše izraženi seksualni feromoni, kojima ženke privlače mužjake s većih udaljenosti. U početku se ova spoznaja koristila za praćenje populacije štetnih leptira u voćnim nasadima i vinogradima (u složive kućice s ljepljivim dnom stavljaju se feromoni koji privlače mužjake samo određene vrste leptira). Ali, ako na jedinicu površine postavimo veći broj feromona za pretpostaviti je da tada ometamo leptire mužjaka prilikom pronalaženja njihovih ženki. Metoda zbunjivanja ili konfuzije se temelji na distribuciji većeg broja sintetičkih seksualnih feromona s ciljem zbunjivanja mužjaka i sprječavanja oplodnje ženki. Velika količina ili koncentracija feromona upućuje mužjake u pogrešnom smjeru pa ne mogu prepoznati prirodni miris ženke. Feromoni se nanose na različite plastične tvari, a distribuiraju se vješanjem o biljke.

*Tablica 7. Mogućnosti nabave dispenzora za metodu konfuzije ili zbunjivanja protiv jabučnog savijača u našoj zemlji nakon 2016. godine:

Tip konfuzijeBroj dispenzora/haSpektar djelotvornostiDistributerJedinična cijena
Isomate C TT500jabučni savijač“Moć znanja”1.670,00 Kn**
RAK 3500jabučni savijač“BASF Croatia”1.764,00 Kn***
*Poticaj za ovu mjeru iz programa ruralnog razvoja iznosio je u 2018. godini 359,73 EUR/ha; **Jedinična cijena iz veljače 2016. godine (+PDV), kada se metoda konfuzije Isomate C TT prvi puta prodavala na hrvatskom tržištu; ***Od 2022.prvi put na hrvatskom tržištu ponuda cijene za metodu konfuzije RAK 3 (+PDV)!

Da bi proizveli plodove jabuka sa što manje ostataka insekticida, nužno je protiv uzročnika “crvljivosti plodova” primijeniti novije biotehničke i biološke metode suzbijanja, među kojima se u većini razvijenih zemlja koristi metoda zbunjivanja (konfuzija) (npr. Isomate C TT, RAK 3) u kombinaciji s mikrobiološkim insekticidima na osnovi Bacillus thuringiensis var. kurstaki (Btk) (npr. Baturad, Biobit, Lepinox Plus, Dipel DF), vidi Tablicu 5. (tzv. “No Residue” tehnologija proizvodnje jabuka).

U Tablici 7 su navedeni tipovi dispenzora za metodu zbunjivanja ili konfuzije jabučnog savijača, a zainteresirani voćari mogu od 2018. sezone kroz jedinstveni Agronet zahtjev zatražiti i novčanu potporu za ovu biotehničku metodu unutar mjera iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“, tip operacije 10.1.15.).

Različiti dispenzori u nasadima jabuka radi biotehničkog suzbijanja “crvljivosti” plodova: Isomate C TT + OFM rosso FLEX (slika 15), Isomate C/OFM (slika 16) i RAK 3 (slika 17) tijekom pokusa u Međimurju od 1998. do 2014. g. Snimio M. Šubić.

Tablica 8. Neki biološki insekticidi registrirani u našoj zemlji za suzbijanje različitih gusjenica (uzročnika “crvljivosti”) u voćarstvu:

PripravakPrimjenaVrste voćaKarenca u danima
*Batrurad, Biobit WP0,1 %voćkeNP**
*Lepinox Plus WP0,75-1,5 kg/hajabuka, kruška, dunja, breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, kiviNP**
*Dipel DF0,5-1,5 kg/hajabuka, kruška, marelica, breskva, trešnja, šljivaNP**
*Pripravci na osnovi Bacillus thuringiensis soj kurstaki! **NP=karenca nije primjenljiva!

Cilj ovog tipa operacije je ublažiti negativne učinke poljoprivrede na okoliš, povećati biološku raznolikost i zaštititi populaciju korisnih prirodnih predatora. Ovom metodom moguće je značajno smanjiti primjenu kemijskih insekticida (60-100 %) protiv najvažnijeg tehnološkog nametnika – jabučnog savijača (Cydia pomonella) – uzročnika “crvljivosti” plodova. No, pritom ne treba “zaboraviti” na ostale štetne vrste koje pojedinih godina zbog prekomjernog umnažanja također mogu ugroziti konkurentan uzgoj jabuka (stoga je prema potrebi moguće metodu konfuzije dopuniti folijarnom primjenom mikro-bioloških insekticida). Suvremena proizvodnja jabuke tolerira štete do 1 %, ali proizvođači nastoje smanjiti gubitke ispod 0,5 %.

70 % od ukupne godišnje potrošnje insekticida u voćarstvu usmjerava se za suzbijanje jabučnog savijača.

Osim različitih uzročnika “crvljivosti” plodova vlasnici suvremenih voćnih nasada tijekom ljetnog razdoblja i početkom zriobe najviše suzbijaju različite uzročnike bolesti (npr. trulež plodova, različite bolesti lišća, različite skladišne bolesti plodova). Stoga smo tijekom razdoblja 2009.-2015.g. u Međimurju provjeravali učinkovitost registriranih kemijskih fungicida za suzbijanje dominantnih ljetnih i skladišnih bolesti jabuka u komparaciji s biološkim pripravcima (npr. Bacillus amyloliquefaciens i dr.) i netretiranim plodovima.

Isti su čuvani u razdoblju do 220 dana nakon berbe u NA hladnjači (pri temperaturi 1-4 °C, uz vlažnost zraka barem 95 %) te je nakon toga ocijenjena učinkovitost. Biološka sredstva za zaštitu bilja pritom su bila jednako djelotvorna na uzročnike bolesti jabuka kao standardni (registrirani) kemijski fungicidi.

U razdoblju od 2009.-2015. g. u Međimurju smo tijekom ljetnog razdoblja (lipanj, srpanj, kolovoz) provjeravali učinkovitost “završnih” mjera zaštite (6x) na različite uzročnika skladišnih bolesti plodova jabuke (sorta Idared): 50 plodova po svakom članu mikro-pokusa čuvani su 220 dana od berbe u NA hladnjači (temperatura 1-4 °C, vlažnost zraka barem 95 %): izgled netretiranih plodova na dan berbe u voćnjaku (slika 18), te izgled netretiranih plodova 220 dana nakon čuvanja (slika 19) u usporedbi s plodovima tretiranim (6 puta) s biološkim fungicidom (Bacillus amyloliquefaciens) (slika 20) ili s registriranim kemijskim fungicidom (slika 21).

Tablica 9. Neki biološki fungicidi registrirani u našoj zemlji za suzbijanje različitih uzročnika bolesti u voćarstvu:

PripravakPrimjenaVrste voćaKarenca u danima
*Serenade ASO SC4-8 lit./hajabuka, kruška, breskva, nektarina, marelica, trešnja, šljiva, bajam, malina, kupina, borovnica, ribizNP**
*Taegro WG0,185-0,37 kg/hajagoda1
***Polyversum WP0,1-0,3 kg/hajagodaNP**
*Pripravci na osnovi Bacillus amyloliquefaciens sojevi QST 713 i FZB24! Treba ih primjenjivati preventivno, jer naseljavaju biljne organe gdje se natječu za životni prostor i hranjiva sa patogenim mikroorganizmima (kompeticija). Zbog specifičnog načina djelovanja, biološki fungicidi su učinkoviti na veći broj patogenih gljiva i bakterija (Erwinia, Pseudomonas, Xanthomonas)!)
!**NP=karenca nije primjenljiva;
***pripravak na osnovi Pythium oligandrum.

Sukladno ovim spoznajama mnogu proizvođači jabuke u našoj zemlji proizvode svoje proizvode dodatne kvalitete, uz značajno manje ostataka pesticida. Ovi rezultati pokazuju da biotehničke i biološke mjere zaštite postaju zadnjih godina sve raširenija praksa u naprednijim hrvatskim voćnjacima, a mogu se uspješno koristiti u različitim voćnim vrstama.

Pročitajte još iz priloga broja:

Utjecaj klimatskih promjena na zaštitu voćaka

Najvažnije skupine uzročnika bolesti u manjim i mješovitim voćnjacima

Koja sredstva primijeniti protiv bolesti u voćnjacima?

Kritična razdoblja provedbe mjera zaštite u manjim mješovitim voćnjacima

Ekološki trendovi zaštite voćaka

Prethodni članakEkološki trendovi zaštite voćaka
Sljedeći članakCjelogodišnja zaštita mješovitih voćnjaka
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.