Puno je novih sorti malina, i to kako jednorodnih tako i dvorodnih. Između dvorodnih sorti ističe se, u posljednje vrijeme, nova sorta Himbo top, pa naše čitatelje želimo upoznati s njezinim biološkim i gospodarskim svojstvima.
Himbo top je nastala križanjem između sorti Atumno Blise x Himbo Queen u Švicarskoj. U prvoj godini nakon sadnje šibe, maline postižu visinu od 1,8 m, a formira izbojke koji nisu odveć bujni, ali uvijek dovoljno razgranati za dobar urod. Dobro uspijeva i na terenu inficiranom (zaraženom) opakom gljivicom Phytophtora, koja inače u uzgoju malina predstavlja velik problem i uvjetuje brzo propadanje malinjaka. Himbo top je i na terenima gdje su ostale sorte zbog napada gljivice Phytophtora ostala posve zdrava, pa se može reći da je otporna ili barem tolerantna prema ovoj opakoj bolesti. To je, pored ostalog, vrlo vrijedna osobina ove sorte. Plodovi joj dozrijevaju potkraj srpnja ili početkom kolovoza, a dozrijevanje, odnosno berba taje 6 – 8 tjedana, a katkada i duže. Vrlo je rodna sorta. Plod je velik srednje čvrstoće, svijetlocrven, atraktivan. Potkraj berbe veličina ploda se smanjuje. Bere se lagano. Plodovi su vrlo izraženog osvježavajućeg slatko-kiselkasta okusa s lagano izraženom kiselinom, što mnoge druge sorte nemaju. Prikladna je za potrošnju u svježem stanju, za slastičarnice, sladoled, deserte i tako dalje. Uzgaja se na dobro dreniranim, to znači za vodu propusnim tlima, jer joj je sustav korijena osjetljiv na suvišnu vlažnost tla u kojem uz veliku vlagu voda popunjava sve pore i istiskuje zrak. Bez zraka nema dovoljno kisika koji je po- treban za disanje korijena. Dakle, sorta ne podnosi stajanje vode. Nadalje preferira tla bogata humusom (organskom tvari). Sadnja se obavlja na razmak između redova od 250 do 300 cm, a u redu od 40 do 50 cm. Na vrlo plodnim tlima razmak je veći, a na manje plodnim manji. No to ovisi i o mehanizaciji, odnosno načinu uzdržavanja plodnosti tla u malinjaku. Zbog obilne rodnosti treba primijeniti armaturu, odnosno naslon sličan onom za jednorodne maline. Ukoliko se uzgaja u plastenicima, tada je moguće osjetno produžiti vrijeme berbe. Budući da je sorta Himbo top vrlo bujna treba biti oprezan pri gnojidbi. Ne smije se pretjerati s uporabom dušičnih gnojiva. Uz veće količine gnojiva plodovi su nešto lošije kvalitete. Uz izbalansiranu gnojidbu, koja osigurava dobru vegetativnu razvijenost a ne pretjeranu bujnost, postižu se veći prirodi i bolja kakvoća plodova. Treba još istaći da Himbo top kao dvorodna sorta donosi plodove i na izbojcima koji su narasli u istoj godini, a ne samo na ograncima prošlogodišnjih izbojaka ili šiba. Himbo top je oplemenjena sorta, boljih svojstava od ranijih dvorodnih sorti.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLavanda, modro čudo juga i sjevera
Sljedeći članakMastitične bolesti i utjecaji okoliša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.