Gospodarski list odazvao se sastanku Hrvatske voćarske zajednice na okupljanju u Velikoj Ludini u „Vrtovima voća“, nasadu jabuke u vlasništvu predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markote. Osim lijepog druženja i prekrasnog okruženja, okupljanje je poslužilo za razmjenu mišljenja, iskustava. Također i raspravu o nacionalnom sustavu “Dokazana kvaliteta” i o cjelokupnoj problematici voćarstva u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota uvodno je pozdravio sve okupljene. Uveo ih je u konstruktivnu raspravu o otkupnoj cijeni jabuke, certificiranju proizvoda i konkurenciji iz EU. Posebno poljskim proizvođačima voća s niskim otkupnim cijenama.

Kako da jabuka postane dohodovna?

Općenito, voćari su na sastanku izrazili zadovoljstvo ovom godinom, no i nezadovoljstvo odnosom ponekih otkupljivača. Oni otkupljivanu robu ni ne pogledaju već bahato ponude neku ,,mizernuʺ cijenu pa ,,ako prođe prođeʺ. No ipak kažu, bez obzira na poteškoće uspiju prodati svoj urod te ostvariti koliko toliko pozitivno pokriće. Naravno kad se odbiju svi troškovi od kojih radna snaga pokriva veliki udio.

Mogu li hrvatski voćari biti zadovoljni urodom jabuke ove godine? Pogledajte u videu što nam je rekao predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Stjepan Zorić, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice obratio se okupljenima:

– Htio bi napraviti jedan mali pregled onog što se događalo na istoku Hrvatske. Zaista me čudi da s obzirom da nemamo voćarsku proizvodnju u RH niti 50 % od onoga što trebamo – nemamo stabilizaciju vezanu za otkupnu cijenu jabuke na nekakvoj pristojnoj razini, ali to je globalno tržište, nije više uopće važno da li imate ili nemate robe. Europa ima Zajedničku poljoprivrednu politiku i zajedničko tržište. Kolege s nektarinama i breskvama su ,,dobro prošliʺ. Međutim, jabuka koja je nekako ,,kraljica voćaʺ, kako nju postaviti na nekakvu poziciju da ona bude stvarno dohodovna? Taj odgovor nemamo ni u Hrvatskoj ni u Europi. Urod je ove godine bio svega na 50 %. Moj voćnjak je stradao 90 %, no oni koji su imali antifrost sustav ili su bili na nekoj dobroj mikrolokaciji, oni će ove godine imati zaista dobar urod i imat će se čime pohvaliti.

 class=
Stjepan Zorić, potpredsjednik HVZ: Markica nam puno znači

-Najzastupljenija je jabuka kao i unazad nekoliko godina idared. Iza toga je zlatni delišes, a sve značajnije mjesto u proizvodnji zauzima i gala. Što se tiče cijene, mi smo kao i prošle godine pokušali na našim skupovima s voćarima izaći s nekom cijenom od 3,5 do 4,00 kn po kilogramu u prodaji prema otkupljivačima odnosno trgovačkim centrima, što znači da bi na policama trgovačkih centara to bilo negdje oko 7 kuna. Za sada ovih nekoliko dana 9-og mjeseca kako je krenula berba to i ide. Kako će ići dalje to će ovisiti o tržištu, naglasio je Markota.

 class=
Prirodan mutni sok od jabuke
dokazana kvaliteta
Plodovi PZ Jabuka.HR

Izgradnja Regionalnog distributivnog centra u Osijeku

Stjepan Zorić je objasnio i kako se odvija izgradnja Regionalnog distributivnog centra u Osijeku.

-Počela je izgradnja Regionalnog distributivnog centra u Osijeku. Investitor je Osječko- baranjska županija uz potporu državnih institucija. Hladnjača će imati kapacitet od 3500 tona u prvoj fazi , a u drugoj fazi je predviđeno još toliko. Zamislili smo da to bude multifunkcionalni centar za sve voćne vrste, trešnje, višnje, breske itd, rekao je Zorić.

Na sastanku voćara bilo je govora i o oznaci „Dokazana kvaliteta“. Voćari su izrazili nadu da će ta oznaka doprinijeti većoj prepoznatljivosti i potražnji za domaćim voćem.

Što su čelnici Hrvatske voćarske zajednici istaknuli vezano uz oznaku „Dokazana kvaliteta“ pogledajte u videu ispod.

-S pozicije hrvatskog proizvođača voća, jako je važna inicijativa i markica – Dokazana kvaliteta Hrvatska i idemo je podržati! Na osnovu npr. znaka “Ekološka proizvodnja” došli su do mene Amerikanci i kupili moju rakiju tako da mogu reći iz iskustva da te oznake i markice imaju značajnu marketinšku prednost, naglasio je Stjepan Zorić.

Mi smo se opredijelili za rast lokalnog tržišta prodaje i snabdijevanje u kratkim lancima opskrbe, mislim da je to jedna od mogućnosti dobrog plasmana našeg voća na području istočne Slavonije. Smatramo da će znak Dokazana kvaliteta biti još jedna potpora tomu te biti dokaz da je to ujedno i zdravstveno ispravan proizvod i domaće kvalitete te da udovoljava svim higijensko – sanitarnim normama, nadodao je Zorić.

-Očekujemo da će plodovi označeni nadstandardnom oznakom „Dokazana kvaliteta“ biti u trgovinama već tijekom rujna,  rekao je Markota.

 class=
Nasadi jabuke u Velikoj Ludini u punom rodu

   

Dokazana kvaliteta

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja dobrovoljni nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – Dokazana kvaliteta radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promidžbe domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to putem jedne, jedinstvene prepoznatljive oznake.

Nacionalni sustav kvalitete osmišljen je kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete. Odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi. (Ministarstvo poljoprivrede)

dokazana kvaliteta

Prethodni članakNaslijeđeni vinograd
Sljedeći članakKombinacija IAKS mjera
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.