Mikrobiološka gnojiva na bazi Trichoderme, mikorize ili Bacillus bakterija daju pravi rezultat samo ako ih primijenimo u pravo vrijeme i na ispravan način. Riječ je o živim mikroorganizmima. Zato njihova učinkovitost ovisi o tome hoćemo li im osigurati dobar kontakt s mladim korijenom i povoljne uvjete za razvoj u tlu.
Ovo je nastavak članka o gnojidbi novih nasada jagoda mikrobiološkim gnojivima. Prvi dio objavljen je u Gospodarskom listu od 1. listopada.
Kako i kada primijeniti mikrobiološka gnojiva?
Kod ljetne sadnje jagoda (u kolovozu) primjena se provodi u nekoliko ključnih koraka.
Primjena u trenutku sadnje (inokulacija korijena)
Prvi i najvažniji kontakt mikroorganizama s biljkom događa se odmah pri sadnji. Metoda ovisi o tipu sadnog materijala:
- Namakanje korijena (supstrata): Frigo sadnice s golim korijenom ili zelene sadnice s grumenom supstrata umaču se u suspenziju s mikrobiološkim preparatom neposredno prije sadnje. Tako korisne spore i bakterije dolaze u izravan kontakt s korijenovim dlačicama.
- Aplikacija u sadnu jamicu: Kod strojne ili ručne sadnje preparat se može unijeti kao prah, granulat ili otopina izravno u otvor u koji se polaže sadnica. Cilj je da korijen pri prvom ulasku u tlo zaroni u zonu bogatu korisnom mikroflorom.
Uspješna biološka zaštita započinje upravo pri sadnji. Naime, sojevi poput Trichoderma spp. moraju brzo naseliti rizosferu, i to prije nego što prostor u tlu zauzmu patogene gljive. Izravan kontakt korijena s inokulumom u ranoj fazi omogućuje brzu kolonizaciju. Tako nastaje trajni štit oko osjetljivih vršaka korijena.
Mikrobiološka gnojiva kroz sustav navodnjavanja (fertirigacija)
Kada su folije i sustav kap po kap postavljeni, a sadnice posađene, fertirigacija postaje glavni kanal za daljnju primjenu mikrobioloških preparata.
- Prvo zalijevanje nakon sadnje: Tlo se najprije dobro natopi čistom vodom kako bi se ostvario kontakt tla i korijena. Zatim se unutar prvih 24 do 48 sati kroz sustav pušta doza mikrobiološkog gnojiva.
- Održavanje vlažnosti: Mikroorganizmi trebaju vlagu za klijanje i širenje. Stoga je redovito, ali umjereno navodnjavanje u prvim tjednima ključno za kolonizaciju Trichoderme i razvoj mikorize.
Suvremena istraživanja to i potvrđuju. Unošenje PGPR bakterija i mikorize kroz fertirigaciju znatno povećava učinkovitost korijenovog sustava. Biljka tada bolje usvaja vodu i blokirana hranjiva, osobito fosfor, čak i u uvjetima kasnoljetnog stresa. Osim toga, fertirigacija ravnomjerno raspoređuje preparat duž cijele zone korijena. Time se istovremeno potiču rast bočnog korijenja i otpornost na nepovoljne uvjete.
Na što paziti pri kombiniranju s drugim sredstvima?
Kako ne biste narušili učinak unesenih korisnih mikroorganizama, u praksi vrijedi nekoliko pravila:
- Oprez s fungicidima i bakrom: Agresivni kemijski fungicidi, posebno bakreni preparati koji se često koriste u ranim fazama zaštite, mogu znatno smanjiti populaciju unesenih bakterija i gljiva. Ako je zaštita od bolesti nužna, između primjene fungicida i mikrobioloških preparata napravite razmak od najmanje 7 do 10 dana.
- Temperatura i pH tla: Krajem ljeta tlo je toplo, što pogoduje brzom startu Trichoderme i Bacillusa. Međutim, tada treba pažljivo pratiti vlagu tla. Također, izrazito kisela ili ekstremno alkalna tla mogu usporiti prilagodbu mikroorganizama. Zato je korekcija pH vrijednosti prije podizanja novih nasada važna agrotehnička mjera.
Uz pravilno izvedenu inokulaciju već u kolovozu, mladi nasad jagode spremno dočekuje jesen. Tada ima snažan, zaštićen korijen i maksimalno dostupna hranjiva.
| Faza primjene / vrijeme | Način primjene | Ciljana skupina mikroorganizama | Svrha i učinak na nasad |
|---|---|---|---|
| Neposredno prije sadnje (u trenutku sadnje) | Namakanje korijenske bale (grumena) u otopinu ili aplikacija u sadnu jamicu | Trichoderma spp. + mikorizne gljive | Izravan kontakt s korijenom, brza startna kolonizacija i zaštita od zemljišnih patogena (Phytophthora, Pythium). |
| Unutar 24–48 sati nakon sadnje | Fertirigacija kroz sustav za navodnjavanje (kap po kap) | Bacillus bakterije (PGPR) + Trichoderma | Raspodjela mikroorganizama duž cijelog korijenovog sustava, otapanje (solubilizacija) blokiranog fosfora i poticanje rasta novih korijenovih dlačica. |
| 7 do 14 dana nakon sadnje (faza aktivnog ukorjenjivanja) | Fertirigacija kroz sustav za navodnjavanje (ponovljena doza) | Mikorizne gljive + Bacillus | Podrška širenju mikorizne mreže, pojačana apsorpcija vode i mikroelemenata u uvjetima kasnoljetnih vrućina. |
| Faktor / agrotehnička mjera | Kompatibilnost s mikrobiološkim preparatima | Preporuka za praksu u kolovozu |
|---|---|---|
| Kemijski fungicidi | ⚠️ Ograničena (potreban oprez) | Izbjegavati istovremenu primjenu sistemičnih i bakrenih fungicida i mikrobioloških preparata. Osigurati razmak od najmanje 7 do 10 dana između kemijske zaštite i primjene mikrobioloških preparata. |
| Vlaga u tlu (navodnjavanje) | ✔️ Vrlo poželjna | Tlo ne smije presušiti nakon sadnje. Mikroorganizmi za aktivaciju i širenje trebaju stabilnu vlagu (redovito, umjereno natapanje). |
| Temperatura tla (kolovoz) | ✔️ Povoljna | Visoke temperature pogoduju brzom razvoju Trichoderme i Bacillusa. Ipak, vlagu treba pratiti jer višak vlage pogoduje i razvoju štetnih patogena u tlu. |
| Organska tvar i biostimulansi | ✔️ Sinergijska podrška | Izvrsna kombinacija s huminskim kiselinama ili ekstraktima algi jer služe kao hrana (supstrat) za razvoj unesenih korisnih mikroorganizama. |
Zaključak: zašto prijeći na mikrobiološka gnojiva?
Proizvodnja jagoda više se ne može oslanjati samo na reaktivne, kemijske metode zaštite koje su godinama dominirale u uzgoju. Povlačenje i zabrana niza klasičnih fungicida za tretiranje tla nakon sadnje stavili su uzgajivače pred ozbiljan ispit. Ipak, to je ujedno otvorilo vrata nužnom prijelazu na održiv, biološki utemeljen sustav upravljanja nasadom.
Mikrobiološka gnojiva i biostimulansi objedinjuju tri korisna djelovanja. Trichoderma je štit protiv opasnih zemljišnih patogena poput Phytophthore. Mikoriza djeluje kao proširenje korijenovog sustava, a Bacillus bakterije mobiliziraju fosfor. Uz pravilnu primjenu, proizvođači tako dobivaju moćan alat koji može znatno smanjiti ovisnost o kemijskim fungicidima.
Kako uspješno primijeniti mikrobiološka gnojiva: ključne preporuke
- Djelujte preventivno, a ne reaktivno. Mikrobiološki preparati unose se u tlo na samom početku, pri sadnji i prvom navodnjavanju. Njihov se učinak temelji na trajnoj kolonizaciji i biološkoj ravnoteži, a ne na gašenju požara kada se simptomi bolesti već pojave na nadzemnom dijelu biljke.
- Poštujte agrotehničke rokove i uvjete. Osigurajte optimalnu vlagu u tlu. Također, izbjegavajte miješanje ili blisku vremensku primjenu s agresivnim bakrenim i kemijskim fungicidima jer bi poništili biološku aktivnost unesenih sojeva.
- Gledajte na primjenu kao na investiciju. Ulaganje u kvalitetne preparate višestruko se vraća. Rezultat je ravnomjeran sklop, znatno manje propalih i uvelih presadnica te snažniji i otporniji korijen spreman za visoke prinose.
Prelazak na mikrobiološka gnojiva u uzgoju jagoda nije samo prilagodba novim zakonskim propisima i zaštiti potrošača. To je, prije svega, pametan korak prema stabilnijoj, profitabilnijoj i agronomski održivoj proizvodnji.
