Miracolina ili čudesna bobica je tropska voćna vrsta. Prirodno je rasprostranjena na području Zapadne i Središnje Afrike (od Obale Bjelokosti do DR Konga). Miracolina je voćna vrsta velikog potencijala. Dosad je nedovoljno proučavana. U ovom članku saznajte zašto je nazivaju magičnim voćem.

Latinsko ime ove vrste je Synsepalum dulcificum. Može se naći i starije ime Richadella dulcifica. Osim čudesna bobica, koriste se i sljedeći nazivi: čudesno voće, magično voće, voće okusa. Višegodišnja je zimzelena biljka, uglavnom raste u obliku grma, piramidalnog oblika. U prirodnom staništu naraste do 5-6 m visine, a u uzgoju uglavnom 1,5-3 m. Plod je bobica, ovalnog oblika, prosječno 2-3 cm dužine, 1-2 cm širine, mase 0,3-2,9 g. Zrela ima jarko crvenu boju pokožice. Blagog je okusa, sličnog okusu trešnje, aroma nije specifična. Plod sadrži jednu veliku sjemenku, koja čini najveći dio mase ploda, nalik je zrnu kave.

Ne podnosi mraz

Odgovaraju joj djelomično zasjenjena staništa, niže nadmorske visine, pjeskovito-ilovasta tla, dobro drenirana, kisele reakcije (pH 4,5-5,8). Dobre je otpornosti prema suši, ali ne podnosi mraz. Rast započinje iznad temperature od 15 °C. Odgovara joj visoka vlažnost. Stoga je u uzgoju važno osigurati navodnjavanje. Nije velikih zahtjeva što se tiče agrotehnike; rezidba je minimalna; važno je osigurati zaštitu od mraza itd.

Više je načina razmnožavanja, ali najčešći je sjemenom. U rod ulazi u 2. – 3.godini uzgoja, cvjeta i plodonosi više puta godišnje. U prirodnom staništu plodonosi u proljeće i u kasno ljeto, nakon kišne sezone. Prinos po jednoj biljci može biti 2,5-3 kg. Nedostaci su joj što nije samooplodna vrsta i što je spororastuća. Značajne je hortikulturne vrijednosti. Njeni plodovi su hrana i pticama.

U prirodi se nalazi i u šumama, u zajednicama s drugim tropskim voćnim vrstama. Češće se uzgaja u kućnim vrtovima, ili kao međukultura, rjeđe plantažno, intenzivno (razmak sadnje 4 x 4 m). U Africi se uzgaja za lokalnu prodaju. U uvjetima klime koja dominira u nas, mogla bi se uzgajati u posudi te unositi u zatvoreni prostor tijekom zimskog razdoblja.

Nutritivna i zdravstvena vrijednost

Upotrebljavaju se svi dijelovi biljke, bilo svježi ili prerađeni, sadrže spojeve koji imaju medicinsku vrijednost. Sadrže vitamine, minerale, fenolne spojeve, antocijane, aminokiseline, vlakna, proteine, tanine itd. Od vitamina najzastupljeniji su C, A i E, od minerala K, Ca, P, Na, Fe, Zn itd. Nizak je sadržaj šećera. Ima antioksidativno, antibakterijsko, antikancerogeno djelovanje, preventivno djeluje na pojavu dijabetesa, pretilosti, snižava razinu kolesterola, pomaže kod neuroloških smetnji. U Africi se odavno koristila kod proljeva ljudi i životinja.

Miraculin je glikoprotein, sadržan u pulpi ploda. Izoliran je 1960-ih godina. Nema specifični okus, ali djeluje na okus drugih namirnica, odnosno mijenja percepciju okusa kisele hrane i pića u slatko (pr. citrusi, gazirani napitci i slično), utječući na okusne pupoljke na jeziku. Više je teorija o načinu djelovanja miraculina, efekt nije u potpunosti objašnjen. Jedna od teorija je da blokira kisela receptorska mjesta na jeziku. Učinak traje od 10 minuta do 2 sata, dok se miraculin ne razgradi.

Grm, plod i sjemenka

Zbog ovog posebnog svojstva ova biljka je dobila nazive „čudesna bobica“ i „magična biljka“. Na hranu neutralnog i slatkog okusa nema značajno djelovanje, samo na kiselije. Kuhanjem i drugim postupcima obrade miraculin se uništava. Dosadašnjim istraživanjima nisu zabilježene nuspojave konzumacije. Ima potencijal za upotrebu kao prirodni zaslađivač, kod niskokaloričnih deserata povećava slatkoću, a ne povećava kalorijsku vrijednost. Potražnja za takvim zaslađivačima se povećala u posljednje vrijeme, zbog dijabetesa i drugih zdravstvenih tegoba.

U Africi su od davnina plodovima miracoline zaslađivali palmino vino, pivo, kukuruzni kruh itd. Također, s obzirom da hrani dodaje okus, pomaže i osobama koje su na liječenju kemoterapijom, jer će okus hrane biti manje „metalan“. Plodovi imaju i efekt pružanja osjećaja sitosti kroz razdoblje od nekoliko sati. Posljednjih desetljeća je zadobila pozornost te je dostupna širem tržištu, u raznim oblicima, koji postižu visoku cijenu: svježi, smrznuti, dehidrirani plodovi, prah, tablete itd. Velik je potencijal za upotrebu kao komercijalni zaslađivač, kao prirodni izvor boje pr. u proizvodnji napitaka, kao funkcionalna hrana itd. Osim u prehrambene, potencijal je za upotrebu u farmaceutske, medicinske i kozmetičke svrhe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNUTRIS otvorio prvu tvornicu u Europi za proizvodnju proteinskih izolata boba
Sljedeći članakU idiličnom selu pronašli sreću, mir i blagostanje
Avatar
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.