Pretplatnik u Zagorju želi podići nasad oraha. Zanima ga na koje razmake između i unutar redova te koje sorte je preporučljivo saditi. Na stručno pitanje odgovara suradnik Gospodarskog lista, Marko Vuković, mag. ing. agr.
Orah je moguće uzgajati na ekstenzivan i intenzivan način. Orah se tradicionalno sadio na velike razmake. Međutim s dolaskom novog sortimenta (lateralno rađajuće sorte) u novije vrijeme počeo se saditi na manje razmake. Oba načina uzgoja imaju svoje prednosti i mane, ali se sve više prelazi na intenzivan uzgoj oraha. U intenzivnom načinu uzgoja veći je prirod po jedinici površine. Međutim, potrebna su veća početna ulaganja i intenzivnija briga o nasadu.
Glavni problem u intenzivnom uzgoju oraha je potreba za strojnom rezidbom. Ona bi se trebala obaviti svake treće godine nakon formiranja uzgojnog oblika. Kako bi se rezidba pravilno obavila potrebna je odgovarajuća mehanizacija (npr. stroj s diskovima) koja je skupa (jedan od razloga je i visina samog oraha). S obzirom da je orah heliofitna voćna vrsta, ako se intenzivan nasad ne bi orezivao pravovremeno, tada će doći do međusobnog zasjenjenja krošnji oraha (između redova), ogolijevanja unutrašnjih dijelova krošnje, seljenju rodne površine na obod krošnje te u konačnici do značajnog pada priroda.
Preporučeni razmak sadnje u intenzivnom sklopu varira u ovisnosti o lateralnoj sorti koja se sadi. Generalno se može reći da se mogu koristiti sljedeći razmaci: 4 x 8 m, 4,5 x 7 m, 6 x 8 m, 7 x 7 m itd. Razmak između redova u intenzivnom uzgoju nikako ne smije biti manji od 7 m. Ako se orah sadi ekstenzivno, tada se preporučuje što veći razmak kako s vremenom ne bi došlo do zasjenjivana između susjednih krošnji (npr. najmanje 12 x 12 m).
U Republici Hrvatskoj minimalni sklop oraha za koji se mogu ostvariti prava na poticaje iznosi 100 sadnica/ha, ako uzgajivač želi ostvariti pravo na poticaje on je limitiran razmakom kojim će se ostvariti navedeni sklop. Stoga bi taj razmak u idealnim uvjetima bio 10 x 10 m. Međutim uslijed gubitka dijela površine zbog međe ili nepravilnog oblika parcele, tada se obično ide na manje razmake da se ostvari navedeni sklop (npr. 9 x 10 m, 9 x 9 m itd.). Svaki uzgajivač treba navedeni razmak utvrditi za svoju parcelu.
Razlika između terminalnih i latentnih sorata
Što se tiče sortimenta oraha razlikuju se terminalne i lateralne sorte oraha. Tradicionalno korištene sorte oraha su terminalne, odnosno kod njih se rodni pupovi (koji su mješoviti) nalaze na vrhovima izbojaka po obodu krošnje. S druge strane lateralne sorte rađaju i lateralno (ne samo na vrhu izbojaka). To upravo omogućuje strojnu rezidbu i intenzivni sklop uzgoja. S obzirom da lateralne sorte ranije počnu rađati od terminalnih te postižu veći prirod, one se isto tako preporučuju i za intenzivni te za ekstenzivni tip uzgoja. Potrebno je još jedanput napomenuti da se za intenzivni uzgoj mogu koristiti samo lateralne sorte. Prema sortnoj listi Republike Hrvatske od 2021. godine neke od poznatijih lateralnih sorata su sljedeće: ´Chandler´, ´Lara´, ´Fernette´ i ´Fernor´.
Pri odabiru sorte oraha, osim standardnih faktora (potencijal priroda, kvaliteta ploda, bujnost itd.) treba voditi računa o trajanju vegetacije, tj. trenutku kretanja i završavanja vegetacije. Za orah su jako opasni kasni proljetni te rani jesenji mrazovi. Upravo o toj osjetljivosti oraha u proljeće, kad se zbog niskih temperatura smrznu muški cvatovi (rese) te mladice s lišćem i ženskim cvatovima, može ovisiti izostanak uroda. Kako bi se izbjegli kasni proljetni mrazovi potrebno je birati sorte koje kasnije kreću s vegetacijom.
Međutim, važan je i završetak vegetacije. U kontinentalnom području, ako sorta kasnije završava vegetaciju može nastradati i od ranih jesenjih mrazova. Osim toga završetak vegetacije je bitan i da plodovi stignu na vrijeme dozoriti te da se voćka može bolje pripremiti za zimu te će samim time biti otpornija na niske zimske temperature. S obzirom na vrijeme cvatnje muških i ženskih cvatova postoji: dihogamija i homogamija. Dihogamija je pojava kad muški i ženski cvatovi ne cvatu u isto vrijeme. Može se dogoditi da muški cvatu prije ženskih (protandrija) te da ženski cvatu prije muških (protaginija).
Homogamija je pojava kad istovremeno cvatu i muški te ženski cvatovi. S praktičnog gledišta to znači da postoje sorte koje se mogu same oploditi (homogamična cvatnja). Također i one koje se ne mogu same oploditi, tj. kod kojih je potrebna druga sorta (oprašivač) koja bi ih oplodila. Potrebno je napomenuti da kod samooplodnih sorata varira stupanj samooplodnje (tako su neke sorte više, a neke manje samooplodne). No i kod sorata koje imaju visoki stupanj samooplodnje potrebno je u nasad unijeti druge sorte (oprašivače).
Veći broj sorata, viši prinosi?
Uz veći broj sorti, veća je vjerojatnost da će bolje uspjeti oprašivanje i oplodnja. To će osigurati redovitije i veće prirode u odnosu na samooplodnju. Ako bi se opisala svaka sorta, navedeno bi uzelo previše prostora te će se samo ukratko navesti određene moguće kombinacije.
Sorta ´Chandler´ je sorta američkog podrijetla, a trenutno je jedna od najpopularnijih lateralnih sorata. Ova sorta daje plod dobre kakvoće te visoke prirode. Glavna mana joj je što s vegetacijom kreće otprilike u prvoj polovici ili sredinom travnja. Zbog toga se preporuča saditi isključivo na povoljnim položajima u odnosu na opasnost od mraza. Oprašivači su: ´Franquette´, ´Fernette´ itd. ´Lara´ je sorta francuskog podrijetla koja s vegetacijom kreće u zadnjoj trećini mjeseca travnja, što joj je glavna prednost. Također daje plodove dobre kakvoće i visoke prirode. Djelomično je samooplodna, a preporučeni oprašivači su: ´Franquette´, ´Fernette´ itd. ´Fernor´ i ´Fernette´ koje su također sorte francuskog podrijetla.
´Fernor´ s vegetacijom počinje u drugoj polovici travnja, a ´Fernette´ u zadnjoj trećini travnja. Za razliku od prethodne dvije sorte, ove sorte imaju nešto manji potencijal rodnosti. Preporučeni oprašivači za obje sorte su: ´Fernette´, ´Pedro´, itd. Sadnice navedenih sorata mogu se nabaviti u rasadniku Displantarium na broj 097 735 3705.
