U našim voćnjacima često štete na plodovima uzrokuju razne vrste osica.

Crnu šljivinu osicu (Hoplocampa minuta) i žutu šljivinu osicu (Hoplocampa flava) ubrajamo u značajne štetnike šljive. Kod obilne cvatnje manja je opasnost za urod jer svojom prisutnošću prorjeđuju plodove, dok kod slabije cvatnje mogu smanjiti urod i do 50%. Tijekom cvatnje šljive osice privlači nektar i pelud cvijeta te odlažu po jedno jaje s vanjske strane čaške kad su cvjetovi poluotvoreni ili otvoreni. Jedna ženka odloži i do 40 jaja. Nakon 6 do 12 dana (ovisno o temperaturi) pagusjenice izlaze iz jaja na vanjsku stranu listića čaške i preko njegova ruba se ubušuju u plodnicu.

Ovakav način prelaska olakšava suzbijanje jer se ne ubušuju izravno u plodnicu kao što to radi jabučna osica. Kad se pagusjenica ubuši u plodić izgriza i sjemenku zbog čega napadnuti plodovi otpadaju, a s njima i pagusjenice koje se zavlače u tlo na prezimljenje. Jedna pagusjenica može oštetiti 4 – 5 plodića. Odluku o suzbijanju treba provesti na temelju cvatnje, intenziteta prošlogodišnje zaraze i/ili ulovu osica na bijele ljepljive ploče koje se postavljaju tjedan dana prije cvatnje. Od velike je važnosti na vrijeme utvrditi let osica i njihovo polaganje jaja stoga je važno obaviti vizualne preglede listića čaške.

Nakon cvatnje obavlja se pregled ploča, a prag odluke za suzbijanje je više od 30 ulovljenih osica. Tijekom zaštite treba paziti na pčele pa sa tretiranjem treba pričekati do kraja cvatnje i po mogućnosti tretirati u rano jutro ili u sumrak kada prestane let pčela. Preporuča se prije zaštite pokositi voćnjak ako su korovi u fazi cvatnje (npr. maslačak) kako pčele ne bi letjele na njih.

Žuta šljivina osica (izvor: https://vseozahrade.eu)

Na jabuci se javlja jabučna osica (Hoplocampa testudinea) povremeno i lokalno u vrijeme cvatnje ranih sorti jabuka. Ženka odlaže jaja u plodnicu cvijeta, a pagusjenice se ubušuju u plodove. Pagusjenice osice jedno se vrijeme znaju kretati na površini ploda pa se na takvim dijelovima vide krivudavi hodnici koji s vremenom oplutave. Pragom odluke za suzbijanje smatra se 3 % oštećenih plodova. Također za praćenje leta se mogu koristiti bijele ploče, koje osim za određivanje potreba tretiranja mogu smanjiti populaciju osica. Važno je spomenuti i kruškinu osicu (Hoplocampa brevis) koja je slična jabukinoj. Međutim, pagusjenica se ubušuje izravno u plod pa nema hodnika na površini ploda. Suzbijanje se provodi tretiranjem odmah poslije cvatnje kao i kod šljivine i jabukine osice.