Posljednjih godina svjedoci smo sve toplijeg vremena, sve češćih blagih zima uz rijetke izuzetke. Pojava zatopljenja pripisuje se prije svega povećanju emisije takozvanih stakleničkih plinova (CO2, metan, dušikov oksid, sintetički staklenički plinovi) što djeluje na ljudske djelatnosti, a posebno na životinje i biljke pa i na uzgoj maslina.
Vrlo je teško predvidjeti sudbinu masline u uvjetima zatopljenja atmosfere. Vegetacija masline puno ranije započinje, temperatura i vlažnost bitni su ograničavajući faktori za život, pa o njima ovisi i rasprostranjenost biljaka, među kojima i masline. Do kraja 21. st. globalno zatopljenje će uvjetovati povećanje temperature od 1,8 – 2,2 °C i dvostruko više stakleničkih plinova.
Količina oborina za Hvar
Prošla 2023. godina bila je uglavnom prosječna u Dalmaciji, a kišovita u ostalim dijelovima Hrvatske. Ukupno je palo 803,9 mm oborine. U razdoblju od 1. 6. 2023. do 31. 8. 2023. palo je 126,9 mm oborine. Višegodišnji prosjek u ljeti razdoblja 1991. – 2020. iznosi 100.5 mm, što znači da je prošlo ljeto palo više kiše od tog prosjeka za 26,4 mm. Od siječnja do travnja 2024. palo je 121,3 mm, što je manje za 117.2 mm od višegodišnjeg prosjeka koji iznosi 238.5 mm.
Pomicanje fenofaza:
Skraćivanje razdoblja vegetacije, ranije kretanje vegetacije i sve ranija berba, visoke temperature, ožegline na plodovima, lišću i granama, izostanak zimskih inaktivnih temperatura, koje su prijeko potrebne voćkama, pa tako i maslini, za poticanje stvaranja cvjetnih pupova.
Što su to inaktivne temperature?
To su temperature ispod + 7 °C, koje maslina mora proći tijekom zimskih mjeseci da može donijeti rod. Tako npr. Sorta Oblica mora proći tijekom zime 180 sati inaktivnih temperatura, dok Leccino, Pendolino, Frantoio, moraju proći 220 sati.
2007. godine cvatnja masline bila je jako rano (5. travnja). Maslina je 2012. godine počela cvasti 21. svibnja te godine je 3. veljače pao snijeg u Dalmaciji što je pozitivno utjecalo, pa je cvatnja bila kasnija, bila je obilata i prirod je bio velik. U 2013. početak je cvatnje bio raniji (10. svibnja). Zanimljivost je da je 31. 03. 2007. zabilježena najranija cvatnja masline i to u Bolu na Braču, sorte Lastovka.
Jedno odraslo srednje razvijeno stablo masline, donosi više od 400.000 cvjetova i u godini obilne rodnosti tek 3-6 % od tih cvjetova razvija plod i dočeka berbu što je vrlo dobar rod (2012.). Temperature od 46 – 47 °C, smatraju se kritičnim za lišće, jer izazivaju nekrozu i sušenje dijelova lišća. Jedno je sigurno, da će se zatopljenje i zagrijavanje atmosfere odraziti i na pojedine sorte i na njihovu rodnost.
Što možemo očekivati sa zatopljenjem?
Vjerojatno će nastupiti proširenje areala uzgoja maslina na sjeveru. Očito se klima na našem planetu mijenja i povećava se rast prosječnih godišnjih temperatura pa treba podsjetiti da nas očekuju značajne promjene u životu masline kao posljedica zatopljenja atmosfere. To ujedno znači da s više pažnje treba promatrati maslinu i njeno reagiranje na nove uvjete. U tu svrhu će trebati nadopunjavati agrotehničke i pomotehničke mjere za njezin uzgoj.
Od 2020. do 2050. rast temperature zraka udvostručit će se po dekadi, stoga, treba ozbiljno razmisliti o obveznom navodnjavanju, zaštiti od tuče, izboru prikladnih položaja i prilagodbi tehnologije proizvodnje u nasadu.
Također prilika je reći kako na temelju znanstvenih istraživanja, stablo masline, kao rijetko koja poljoprivredna kultura, snažno djeluje na smanjenje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi. Maslina kao zimzelena biljka tijekom cijele godine pri fotosintezi upija veće količine ugljičnog dioksida nego što ih ispušta u atmosferu. Veliki dio ugljičnog dioksida pohranjuje u svom drvu koje, ako ne izgara, ostaje dugo u njemu u obliku ugljikovih spojeva.
Sve spomenuto glede djelovanja visokih temperatura i globalnog zatopljenja, dobro je znati pri projektiranju, podizanju novih nasada, rezidbi krošnje kao i kod odabira tla i položaja maslinika. Uz klimatske promjene najznačajniju prijetnju poljoprivrede današnjice, predstavlja unos stranih vrsta. Prije unošenja drugih vrsta sadnog materijala treba provjeriti zdravstveno stanje s nadležnim institucijama.
Tekst i foto: mr. sc. Stanislav Štambuk, znanstveni savjetnik
