Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (NZZJZ) u Zagrebu održana je u prosincu 2021. radionica pod nazivom ‘‘Kako s glifosatom?”. Ove godine Hrvatska mora odlučiti hoće li zabraniti glifosat ili produžiti rok za njegovu daljnju uporabu.
Radionica je organizirana u sklopu aktivnosti izrade nacionalne Strategije za racionalizaciju korištenja herbicida glifosat u Hrvatskoj te izrade Procjene utjecaja glifosat na zdravlje, ali i aminometilfosfonske kiseline (AMPA-e) i glufosinata. Sve kako bi se javnosti približile svojstva glifosata i njegova sigurana primjena bez štetnih posljedica po zdravlje ljudi i sigurnost okoliša.
Uvodno je dr. sc. Matijana Jergović s NZZJZ Dr. Andrija Štampar kazala da će na temelju terenskog istraživanja i laboratorijskih istraživanja, koordinacijski tim eksperata omogućiti primjenu europskih načela, uoči glasovanja o statusu pesticida glifosat. Dodala je da primjena samo odobrenih sredstava za zaštitu bilja, primjena sukladna uputi za svako pojedino sredstvo vezano za količinu, učestalost primjene ili vrstu kulture i primjena s potpunom zaštitnom opremom, nema negativnih utjecaja na zdravlje ljudi i okoliša. Ipak, u slučaju nepravilne primjene javlja se negativan utjecaj, ne samo za primjenitelja, nego i na ljude i okoliš u njegovom okruženju.
Nužna pravilna uporaba glifosata
Na radionici je istaknuto da je primjena glifosata u Hrvatskoj prisutna već u dužem razdoblju. Velik je broj različitih sredstava na osnovi glifosata dostupnih na europskom i hrvatskom tržištu. Međutim, utjecaj ovog herbicida trenutno je nedovoljno jasno objašnjen u području zdravstvene ekologije. Budući da dio javnosti ne razumije pravilnu primjenu glifosata, česti su i strah te nerazumijevanje ove teme.
Praćenje uzoraka hrane na ostatke glifosata
Jergović je istaknula da nakon praćenja uzoraka voća i povrća te žitarica na domaćem tržištu, posljednjih pet godina, od 2016. do 2020. godine, nema nedozvoljenih tragova glifosata u uzorcima, odnosno rezultati su bili ispod dozvoljenih vrijednosti. Upozorila je na ilegalna odlagališta otpada. S njih vjetar može u polja i potoke, odnosno rijeke raznositi nedozvoljeno odložena sredstva za zaštitu bilja te opasnost od prekomjerne izloženosti glifosatu.
U raspravu se online uključila prof. dr. sc. Renata Baličević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.Kazala je da se radi o herbicidu, neselektivnog, širokog spektra djelovanja kroz list biljke s ciljem suzbijanja svih zeljastih i drvenastih korova. Dodala je da je kod nas u primjeni još od 1978. godine pa sve do danas. Njegovi simptomi vidljivi od pet do sedam, pa sve do 20 dana. To znači da je nužno poštivanje karence, a njegova pravilna primjena nema štetne posljedice.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Zdenko Karačić kazao je da se od 2007. godine kontroliraju ostaci pesticida u hrani. Nastoji se uzeti što širi spektar uzoraka, bilo da potiču s OPG-ova, a nalaze se u maloprodaji ili iz uvoza. Dodao je da se godišnje tako uzme u monitoring 500 do 600 uzoraka. Primjerice, 2021. godine uzorkovano je njih 364, prošle godine 164, a 2019. godine 211 uzorka.
Predstavnica Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, mr. sc. Rajka Turk istaknula je da je odobreno 21 sredstvo koje sadrži glifosat, a jedno je odobreno za amatersku uporabu, jer je glifosat u prvom redu namijenjen profesionalnim korisnicima, koji moraju imati iskaznicu za održivu uporabu sredstava za zaštitu bilja (SZB), na osnovu koje SZB mogu i kupiti u poljoprivrednoj ljekarni.
Dakle, u dobroj poljoprivrednoj praksi, glifosat se veže za tlo. Ne može se premještati dalje na biljku, bilo u korijen ili listove. Osim toga, nema rezidualno djelovanje, što znači da nema štetnih posljedica na sljedeću sjetvu.
Ipak, što se tiče primjene glifosata u Europi, ono ima negativan kontekst u posljednje vrijeme. Preporučuje se njegova ograničena uporaba na javnim površinama, posebno oko škola i dječjih vrtića, odnosno igrališta i gradskih parkova, gdje najčešće borave tzv. ranjive društvene skupine.
Racionalna uporaba glifosata i u šumarstvu?
Predstavnica HAPIH-a dr.sc. Iva Pavlinić Prokurica kazala je da je Europska agencija za sigurnost hrane razvila protokol za sve zemlje. RH je također dio modela brzog uzbunjivanja i povlačenja nesukladnih proizvoda s tržišta. Navela je primjer etilen-oksida, koji je za uporabu kao pesticid zabranjen na području EU od 2015. god.. I to zbog mogućeg mutagenog, kancerogenog i reproduktivno-toksičnog djelovanja. Detektiran je prvo u sezamu iz Indije. Zatim u aditivu E410 (guma rogača) i njemu sličnim aditivima koji imaju vrlo široku primjenu kao zgušnjivači, u različitim vrstama proizvoda.
S obzirom na to da nisu postavljene toksikološke referentne vrijednosti za etilen-oksid, nije moguće provesti adekvatnu procjenu rizika za navedene aditive i proizvode koji sadrže nesukladne aditive (u kojima je utvrđen etilen oksid iznad 0,1 mg/kg). Stoga se nesukladni aditivi i proizvodi koji sadrže nesukladne aditive putem RASFF sustava povlače s tržišta i opozivaju od potrošača.
-Što se pak glifosata tiče, nije bilo zahtjeva za procjenom rizika niti prijave preko sustava brzog uzbunjivanja. To je zato jer niti u jednom analiziranom uzorku voća ili povrća nisu nađene vrijednosti iznad MDK (maksimalne dopuštene količine). Dakle, za glifosat, kao i za sve ostale pesticide koji su odobreni za korištenje na području EU, najvažnije je da se koristi pravilno i u skladu s odobrenom uputom. Tada zasigurno neće biti ostataka većih od dozvoljenih. Nesukladna uporaba najčešći je uzrok ostataka većih od dozvoljenih te mogućeg rizika za zdravlje potrošača, naglasila je dr.sc. Iva Pavlinić Prokurica.
No, koliki interes vlada oko glifosata, najbolje pokazuje da dosje za njegovo ocjenjivanje ima čak 180.000 stranica. O njegovoj sudbini u EU, nakon provedne javne rasprave, odlučivat će četiri zemlje: Francuska, Švedska, Mađarska i Nizozemska. Radi se o složenom postupku, nakon kojeg je glifosat dobio zeleno svjetlo u EU 2017. godine. Istovremeno u SAD-u rastu sudske tužbe zbog glifosata.
Sudionici okruglog stola zaključili su da zahvaljujući plodnosti tla, dovoljnoj količini pitke vode te i dalje povoljnoj klimi, koja se mijenja, još uvijek imamo zemlju koja osigurava visoku kvalitetu uroda. Drže i nužnim iznalaženje alternative, ako glifosat bude zabranjen. Puno sredstava za zaštitu bilja je već zabranjeno. Naime, usjeve je itekako potrebno i štititi racionalnom primjenom svih sredstava za zaštitu bilja, ne samo glifosata. Pri tome je prioritet osigurati da takva sredstva jamče beskompromisnu sigurnost za zdravlje ljudi i okoliša. To se postiže racionalizacijom primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja i promocijom održive poljoprivredne prakse.
