Sredinom ljeta započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknadno pokrivaju plastičnim tunelima. Zbog visoke cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave (pseudo)gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na minimum.
Tijekom kolovoza na lokacijama uz riječne kotline bilježimo veći broj dana s rosnim jutrima uz vrlo vruće i sparno dnevno razdoblje. Stoga, proizvođače krizantema pri uzgoju na otvorenim gredicama i zaštićenim prostorima upozoravamo na moguće pojave razvoja gljivičnih uzročnika bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike te pjegavosti i paleži lišća.
Gusti sklop pogoduje širenju bolesti – zaštita krizantema
Premda se u temp. zahtjevima neznatno razlikuju, patogenim mikroorganizmima je zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala! Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna. Zato jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo.
Zaštita krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida npr. Previcur 607 SL, Previcur Energy, Proplant SL i slično, Merpan, Captan WP 50, Stoper WP i(ili) Zino KS, Bavistin FL. Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-ak dana nakon sadnje. Posebno ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini, a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta.
Pjegavost i palež lista
Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom ljeta obično se prvo pojavljuju simptomi crne ili koncentrične i smeđe pjegavosti lišća. Odnosno bolesti kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka. Dakle, razlikujemo dvije vrste pjegavosti i paleži lišća krizantema: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemella).
Obično se prepoznaju po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća se razvijaju okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50% površine lista (tada uzrokuju sušenje ili palež lišća). Uzročnik crne pjegavosti izlučuje tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar alternaria-pjege se vide tamniji koncentrični krugovi, dok su septoria-pjege smeđe boje u čijem tkivu nastaju crne točkice.
Epidemiološki štetne razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu. Pjegavost “voli” suha razdoblja s malo oborina, vruće dane s temp. zraka višim od 28°C. Također povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (veće od 85%) uz kondenzaciju vlage na površini lišća. Snažniji razvoj pjegavosti krizantema je moguć već potkraj srpnja – početkom kolovoza, ukoliko uz prestanak oborina najviše dnevne temperature porastu na 30°C. Za suzbijanje crne pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida Daconil 720 SC (0,18%). Antracol WP ili Polyram DF (0,25%). + Kidan SC (0,25%). Vrlo su učinkoviti i Quadris SC, Ortiva SC, Cabrio Top DF, Zato WG i sl.
