Svjedoci smo sve češćih pojava, po voće vrlo nepovoljnih , proljetnih mrazeva u kontinentalnom dijelu RH. Štoviše, oni su 2017. i 2018. bili i devastirajući na očekivane prirode voća. Iznimka nije niti proljeće ove godine. Što je najgore, ovoproljetni mraz je pogodio voćnjake u (većini voćnih vrsta) najnepovoljnijem mogućem trenutku – vremenu cvatnje, kad su plodnice tek oformljenih mladih plodova veličine od 1,5 do 4 mm. Jačina mraza (ove godine, u  2 dana zaredom – 7. i 8. travnja.) bila je u širokom rasponu od najmanje -2°C, do ponegdje -7°C.

Stručne preporuke nalažu budnost voćara, osobito u vrijeme mogućih mrazeva kad su voćke u svojoj najosjetljivijoj fenofazi. Ova budnost se treba očitovati u spremnosti voćara da adekvatno reagiraju na pojavu (po prirod) razornog mraza. Štoviše, nitko ne može reći da je ovogodišnji mraz iznenađenje, jer se u zadnjih 10-ak godina pojavio u više od 5 puta..

Postoji nekoliko mogućih sustava obrane od mraza, od kojih ćemo ovom prilikom nabrojati one najzastupljenije  u EU, ali i u svijetu. To su:

  1. Zaštita nasada orošavanjem (koje može biti A) stacionarno ili B) mobilna. Za slučaj A) postoji stacionarna pumpna stanica, povezana s velikim izvorom vode i spojena sa sustavom cjevovoda u svakom redu voćnjaka, koji na svojim krajevima imaju dizne iznad svake voćke, koje vodu raspršuju u mikro sitne kapljice. Budući da 1 gr. vode za svoje zamrzavanje oduzima od medija s kojim je u kontaktu 67 kal, time on pri svome smrzavanju, od već hladnog pupa ili cvijeta, a kojeg je prethodno već ohladio trajno hladan zrak, oduzima negativnu temperaturu u količini -67 kal. za svoje smrzavanje, te time pup ili cvijet gube svoju negativnu temperaturu te za smrzavanje tog grama vode (a to je količina od 1 ml. ili kubnog cm) postaju za 67 kal topliji. Prskanje gotovo maglom traje od početka kritične temperature, pa sve do izlaska sunca, ili početka naoblake + nekih 30 do 40 minuta iza toga. Po izlasku sunca, stvoreni led na pupovima ili cvijetu se polagano topi te voćka „prođe“ kroz mraz bez većih šteta.

Kod B) slučaja princip je isti, samo što se u ovom slučaju operacija zaštite od mraza izvodi pokretnim sredstvima tj. traktorima s atomizerima – koji prskaju čistom vodom. Budući da voda u proljeće ionako ima temperaturu ne nižu od +10-ak °C, time se orošavanjem voćaka u početku pupovi ili cvjetovi najprije lagano ugriju, a potom je efekt identičan kao u slučaju A). Mana u slučaju A) je potrebna ogromna količina vode kao i moguće štete od loma ledom preopterećenih grana. Ovim se zapravo sačuva cvijet, ali može doći do gubitka čitavih grana na stablima.

  1. Zaštita nasada kišenjem je vrlo sličan sustav zaštite od mraza kao i u slučaju A) samo što se ovom prilikom troši još daleko više vode – jer se koriste mlaznice većeg promjera (a time su potencijalne štete od naknadnog loma grana još i veće).
  2. Zaštita nasada miješanjem gornje toplog i donjeg hladnog zraka(u krajevima bez vjetra, ali sa zalihama toplog zraka u visinama iznad 10 metara nad voćnjakom). Ovakav sustav vrlo je raširen u Californiji. Ondje se ili sustavom vjetrenjača ili velikim aksijalnim ventilatorima miješa prizemni (hladan ) zrak sa onim koji je smješten gore (a taj je topao). No, u našoj kontinentalnoj klimi, gdje nemamo dovoljne zalihe toplog zraka na 10 metara iznad voćnjaka (i malo više od toga), osobito ondje gdje ima i vjetra, ovaj postupak je uzaludan.
  3. Zaštita od mraza tzv. „lovcima mraza“. Ovo je postupak kojim se većom brzinom vozi traktorom (traktorima) kroz unaprijed osmišljen redoslijed prohoda kroz redove voćnjaka. Pro tome traktor(i) vuku za sobom tzv „heater“ ili grijač. Zapravo to je „bljuvač“ vatre (vrlo slično raketnom motoru, pri čemu raketni motor mlažnjaka stvara potisak za kretanje letjelice, a toplina je sporedna, a ovdje je toplina primarna. Heateru (hrv. „grijaču“, op.a.) je pogonsko gorivo za grijanje voćnjaka ili plin ili neki od naftnih derivata. I ovo je mobilna zaštita. Mana ove zaštite je potreban dovoljan broj i traktora i heatera. Cijena uređaja nije mala! K tomu troši se i energent za proizvodnju plamena i topline.
  4. Zaštita od mraza klasičnim stacionarnim grijanjem nasada. Napokon, ovo je najjeftiniji sustav za grijanje voćnjaka. Ovaj sustav može biti dvojak: A1) sa velikim brojem postavljenih (400-500 komada /1 ha) malenih slabo-grijućih ili B1) sa manjim (ili umjerenim) brojem, ili većih grijaćih tijela (većih limenki ili manjih peći) ili loženjem vatri. Ovaj sustav traži brižljivu pripremu barem nekoliko dana, pa i koji tjedan prije mogućeg mraza; obuhvaća postavljanje grijaćih tijela, dovoljan broj radnika koji će ili upaliti brojne vatre u limenkama ili opsluživati nešto manji broj otvorenih vatri u nasadu. Ovdje je presudno prepoznati moment reagiranja. Naime, ukoliko je prognoza da će biti mraza, u 23 sata večer prije očekivanog mraza se mjeri temperatura. Ona će se, uz vedru noć bez imalo oblaka (čitajte: uz zvjezdano nebo) do jutra spustiti za još 3 do 4 °C. Znači: ukoliko je temp. u 23 sata 0°C, ujutro između 4:30 i 7 sati možemo očekivati -3 °C do -4°C. Ako je u 23 sata +2°C, ujutro će biti -1°C do -2°C itd. Proces loženja mora započeti barem 30 minuta prije očekivane temperature koja može posljedično oštetiti voćnjak. Najveća mana ovoga sustava je potreba da svaki radnik žurno „hajca“ vatru (dok je još „mlada“) jer nikako ne smije zapustiti loženje sve do izlaska sunca + 30 do 40 minuta iza toga (ili do podizanja temperature u voćnjaku pojavom veće naoblake).

U prilogu prilažemo fotografije zaštite 3000 m2 voćnjaka u jednom selu istočno od Požege na nadmorskoj visini oko 130 m/n/m, većeg broja različitih voćnih vrsta. Paljenje vatri je započelo još za mraka (oko 04:15) te su se iste razgorjele već oko 04:50 ujutro. Ukupno je upaljeno 7 većih vatri te je ukupno potrošeno oko 0,75 m3 lošeg i jeftinog drveta + granje sa istih voćaka ostalo nakon rezidbe (a spremljeno na hrpe, isključivo radi ovog očekivanog mraza). Cijena 1 m3 ovakvog drveta (joha i vrba) je u PSŽ sada ispod 200 kn/m3, a sat noćnog rada radnika je 30 kn/h. Svaki od obojice radnika ukupno je potrošio 4 sata (uključujući i vožnju do voćnjaka + povratak kući) tj. ukupno su potrošili 8 sati x 30 kn = 240 kn. Kad k tomu dodamo i cijenu potrošenog drveta (200 kn X 0,75 = 150 kn) dobijemo ukupan trošak za 0,3 ha od 390 kn. Znači: hektar bi ovom metodom ( u sličnim parametrima cijena) koštao ispod 1.300,oo kn!!! Također, valja napomenuti da je za uspjeh ovakve metoda potrebno prethodno onemogućiti dotok vjetra u voćnjak iz smjera iz kojega su dominantni vjetrovi. Ovo se postiže pravovremenom sadnjom gustog sklopa raslinja s gustim krošnjama (poput čempresa) ili se na onu stranu voćnjaka s koje se očekuje dominantan vjetar, na tu ogradu postavi brana bilo od najlonske folije, cerade i sl.

U spomenutom  primjeru temperatura je u 4:05 iznosila -3,5°C, a loženjem ovih 7 vatri, ona je u 5:oo sati već dosegla – 2,0, u 6:oo – 1,8°C , a u 7:oo -1,5°C. Držimo da je spašeno oko 2 tone voća, a čija cijena višestruko nadmašuje uloženi trošak.

Ne bi bilo fer ne spomenuti i osiguranja od mraza. No, nakon izračuna isplativosti, u suradnji s osiguravateljem, mora svatko odlučiti sam za sebe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje