Na konferenciji Business Future in Croatia koju je organizirala neprofitna studentska udruga AIESEC Croatia u Zagrebu, održan je panel ‘Kako velike tvrtke i OPG-ovi mogu zajedno na tržištu ?
Cilj konferencije je izabranom temom o poljoprivredi, s nizom predstavnika velikih i manjih tvrtki, pokazati sve njezine mogućnosti mladim ljudima, koji su sa zanimanjem pratili izlaganja panelista.
1500 kooperanata Podravke
Predstavnik Podravke Krešimir Bešvir kazao je da je cilj Podravke povećati proizvodnju rajčice, nakon Istre, i na kontinentu, u prvom redu u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, i to četiri do šest puta i da na tome, kaže, ozbiljno rade.
–Podravka ima 1500 kooperanata od dobavljača ambalaže do prozvodnje povrća, pa tako 120 OPG-ova za nas proizvodi papriku za ajvar, pa smo se odlučili za modernizaciju tvornice u Varaždinu, a puno ulažemo i iz EU fondova. Tu je i desetak dobavljača rajčice, čiji smo jedini prerađivač, a Istra se pokazala kao idealna za njezin uzgoj, kazao je Bešvir.
Kako se čulo, Podravka ima veliku industrijsku proizvodnju rajčice, od 25.000 tona, kao i graška, te su istu plasirali na tržište Poljske, koja je veliko europsko tržište, kao i na ono u našoj regiji. Uz to, kaže, godišnje otkupe 100 milijuna kilograma pšenice, ističući otvorenost velikih poljoprivrednih prozvođača, koji olakšavaju pokretanje proizvodnje, kao i obrtni kapital, sadnice za papriku, sjeme te gnojivo.
Riječ je o radno intenzivnim kulturama, koje traže veći aganžman radne snage, ali i u toj je proizvodnji nužno zatvoriti bilancu u proizvodnji, no tu je i problem usitnjenih površina, što dovodi do nedovoljene nekonkurentnosti domaćih proizvođača.
Predstavnica tvrtke Agrivi Antonija Šoštarić kazala je da digitalna tehnologija u poljoprivredi može osigurati povećanje zarade od 50 do 100 posto poljoprivrednicima. Dodala je da poljoprivrednici ne mogu sami podnijeti teret digitalizacije, jer se ona sada koristi u SAD-u 44 posto, EU 25 posto, a u Hrvatskoj 9 posto. Osim toga, prema korištenju hardvera u poljoprivredi, kao što su dronovi, senzori i dr., u SAD-u se koriste 25 posto, EU 15 posto, a u Hrvatskoj tek jedan posto, a omogućuju da se vidi zašto su prinosi pojedinih kultura loši. To je posebno važno, jer se posljednjih godina suočavamo s globalnim problemom hrane, ali i njezine sigurnosti.
To znači da potrošači trebaju više informacija o njezinoj kvaliteti na trgovačkim policama; primjerice, čime je voće tretirano, što se može provjeriti digitalnim tehnologijama, koje su dostupne proizvođačima hrane, ali i njezinim potrošačima. Prvima, kvalitetne informacije, smanjuju gubitke za 30 posto u agro-tehničkim mjerama, a za 20 do 24 posto kod gubitka zbog bolesti štetnika. Inače, Agrivi je je lani dobio nagradu UN-a za digitalne inovacije u poljoprivredi te u godišnji plan inovacija žele uključiti što veći broj poljoprivrednika.
Prerada primarnih proizvoda daje pravu vrijednost
Govoreći o iskustvu provođenja EU projekata, Ana – Marija Špicnagel iz IPS konzaltinga kazala je da imaju sedam EU projekata u vrijednosti većoj od 50 milijuna eura, a da im više od 80 posto klijenata dolazi iz poljoprivrede. Dodala je da su se u prošlom programskom razdoblju, koje je trajalo sedam godina, poljoprivrednici javljali s onim što bi oni htjeli, bilo da je to traktor ili poljoprivredna mehanizacija, a da se o stabilnosti poslovanja nije vodilo računa, odnosno nije bila toliko tražena. No, i dalje je, kaže, važno imati projektnu ideju, dok je poljoprivredno zemljište i dalje poseban problem, a prava vrijednost u preradi primarnih poljoprivrednih proizvoda, odnosno stvaranje dodane vrijednosti u uzgoju hrane.
S druge strane, kaže da kod raspodjele sredstva iz Programa ruralnog razvoja, ratari su se se previše oslanjali na zakup poljoprivrednog zemljišta, bilo da je to 20, 50 ili 100 ha, a njihovi nasljednici, sada to nemaju već se radi o puno manje zemljišta. Uz to, drži da će sufinanciranje iz EU-a u narednom programskom razdoblju, pasti s 50 na 20 do 30 posto. Ukazala je i na nužnost stalne edukacije, jer moderna poljoprivreda zahtijeva i poznavanje agromenadžerskih vještina, što znači da bi i visoko obrazovanje na Agronomskom fakultetu, trebalo prilagoditi potrebama tržišta. Ona drži da je važna i kvaliteta konzultanata za provedbu EU projekata te su se još 2013.g., odlučili za podjelu rizika, odnosno stjecanje povjerenja korisnika, što znači da sudjeluju ne samo u pripremi već i provedbi projekata korisnika.
Treba stvoriti proizvod, ali i tržište
Predstavnik tvrtke Plodovi.hr Ivan Lauc, koja okuplja više od 70 malih proizvođača iz Osijeka, kazao je da nije lako stvoriti brend na tržištu, što znači da je malim proizvođačima olakšan izlazak na tržište preko njihove platforme. Ona zahtijeva legalno poslovanje, kao i traženje kupaca na kućnom pragu.
–Cilj je imati što više proizvođača hrane na platformi, a njihova marža iznosi od 17 do 28 posto, ovisno o tome je li proizvođač u sustavu PDV-a. Dakle, proizvođač sam kontrolira svoj proizvod, bilo da se radi o plaćanju svih analiza, kao što je HACCAP, a na nama je da svježe proizvode, kao što je sir, isti dan dostavimo na adresu kupca, ističe Lauc.
Vlasnik tvrtke Volim ljuto Goran Vrabec, koji je izabran i za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske, ističe da nije bilo lako na početku, jer je trebalo stvoriti ne samo finalni prozvod, već i tržište za njega, jer drži da je samo 300-ak ljudi u Hrvatskoj znalo za ljuti umak. Tu je, ističe, puno pomogao on line marketing, dok su na početku, prvih pet, šest godina redovito išli na brojne sajmove, ali radili i festivale, da bi upoznali tržište sa svojim proizvodima. Danas rade s 20 trgovina u EU, a prisutni i na tržištu SAD-a. No, suradnju s HOREC-om i dalje drži zahtjevnom.
Odgovarajući na upite, Vrabec je kazao da ne razmišlja o prodaji tvrtke, ali da je spreman razmotriti takvu mogućnost, ako bude ponuda, kao i mogućnost investiranja u istu, iako bi htio nastaviti raditi i dalje na sadašnjim i razvijanju novih poslova, jer se u poslu ne smije stagnirati. Međutim, veći izvoz, traži i drugačiji način poslovanja, odnosno puno veću proizvodnju kao i ulaganja u istu.
OPG-ovi i vinarije čine destinaciju u Međimurju
Luka Jureško predstavio je poslovanje lanca restorana Submarine, kojih ima 16 u Hrvatskoj, a koji se u svom poslovanju oslanja na domaće dobavljače lokalnih namirnica, ne zbog njihove manje cijene već zbog veće kvalitete.
–Mi imamo dva glavna proizvoda, a to su junetina sa Žumberka i lički krumpir te smo se odlučili i na investiranje u naše dobavljače, kao što je OPG koji za nas radi standardizirane kobasice, tako da su nas neki već i pretekli.
Submarine inače ima 300 zaposlenih i 100 milijuna prihoda godišnje, a ključnim za razvoj poslovanja, uz poman izbor lokacije, drži dolazak iz Rijeke u Zagreb, gdje su tržište tražili putem specijalizirane agencije te riješavanje grešaka u hodu, za koje drži da se normalno pojavljuju u poslovanju.
Nikolina Novinić predstavila je poslovanje Destinove, koja stoji iza kuće za odmor u Međimurju, koju su kupili 2012.g., da bi prve goste primili tri godine kasnije. Ona se uzda u sinergiju ruralnog turizma i lokalnih OPG-ova, jer nisu jedni drugima konkurencija već mogu dobro surađivati na obostranu korist. No, nije bilo lako na početku, jer nakon što je obišla sve lokalne vinare, jer i oni kao i OPG-ovi čine našu turističku destinaciju na kontinentu, gdje je turizam tek bio u začecima, organizirali su i izlete sami, bez pomoći institucija, da bi probudili interes, kojega tada nije bilo.
No, već 2016.g., dobili su nagradu za najboljeg privatnog iznajmljivača u Međimurju, koja je postala tražena destinacija i u pandemiji, iako i dalje prevladavaju vikend gosti. Ali konačno su se pojavili kratki lanci opskrbe, koji sad imaju i svoju trgovinu u Čakovcu, Međimurski štacun, što je stvorilo autentičnost domaće ponude, ali i pobudilo veći medijski interes za ruralni turizam.
