Lovne biljke — repičin sjajnik pod nadzorom bez oslanjanja na insekticide

Dugotrajno sušno razdoblje i manjak vlage u tlu na većini su lokaliteta odgodili početak sjetve uljane repice. Sredina rujna ipak je donijela prijeko potrebne oborine, pa se može očekivati kvalitetno nicanje repice nakon sjetve. Istodobno je potvrđena rezistentnost repičina sjajnika na insekticide. Zato lovne biljke, jednostavna i učinkovita mjera zaštite, danas dobivaju novu težinu.

Uljana repica (Brassica napus) ulazi u novu sjetvenu sezonu. S njom se vraća i višegodišnji izazov zaštite od repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus, ranije Meligethes aeneus), najvažnijeg proljetnog štetnika ove kulture.

Repičin sjajnik može prepoloviti prinos

Repičin sjajnik među najvažnijim je štetnicima uljane repice na cijelom uzgojnom području. Bez suzbijanja može smanjiti prinos za više od 50 %.

Napada još potpuno zatvorene pupove u zbijenu cvatu, skrivene lišćem. Odrasli se hrane peludi, buše i izgrizaju pupove iznutra te u njih polažu jaja. Iz jaja se razvijaju ličinke. Oštećeni pupovi ne cvatu, a šteta je to veća što je napad raniji.

Repica se dobro regenerira i prirodno abortira dio cvjetova. Zbog toga se nekad smatralo da sjajnik nije štetan. Najveće štete, međutim, čine ženke koje polažu jaja u pupove do 2 mm. Kod većih pupova repica može stvoriti sjeme unatoč oštećenju. Štetu tada kompenzira razvojem postranih izboja uz pomoć fitohormona brassinolida (nakon BBCH 58).

Na temelju te spoznaje rokovi tretiranja pomaknuti su s BBCH 57–59 na BBCH 50–55. Zato se odluka o načinu zaštite donosi još prije sjetve.

Insekticidi više nisu pouzdan oslonac

Zaštita uljane repice od sjajnika u nas se dugo temeljila gotovo isključivo na insekticidima iz skupine piretroida i neonikotinoida. Takav pristup ima svoju cijenu.

Istražene su populacije repičina sjajnika prikupljene 2007. i 2008., 2013. i 2014. te od 2018. do 2022. godine. Rezultati standardiziranih IRAC test-metoda pokazali su zabrinjavajuću sliku. Sve istraživane populacije bile su umjereno do potpuno rezistentne na piretroide. Osim toga, izgubile su osjetljivost i na neonikotinoide (acetamiprid).

Uzrok nije bilo teško prepoznati. Proizvođači su godinama koristili iste skupine aktivnih tvari. Uljana repica sijala se na sve većim površinama, i to u neposrednoj blizini prošlogodišnjih parcela. Sve je to pogodovalo porastu populacija i selekciji rezistentnih jedinki.

Kad insekticid zakaže, proizvođač ostaje bez svoje glavne, a nerijetko i jedine mjere. To je jasan znak da su nam potrebne alternative.

Zašto baš lovne biljke

Slabljenje kemijske zaštite nije jedini razlog za promjenu pristupa. Česta primjena insekticida šteti korisnim organizmima i oprašivačima. Osim toga, opterećuje okoliš i s vremenom smanjuje ekonomsku konkurentnost usjeva.

Zbog svega toga integrirana zaštita sve više se oslanja na mjere koje smanjuju broj tretiranja. Među njima se lovne biljke izdvajaju kao jedno od najizglednijih rješenja. Za proizvođača su i jedno od najjednostavnijih, jer ne traže posebnu tehnologiju, nego promišljenu sjetvu.

Kako lovne biljke djeluju

Načelo je jednostavno. Uz glavni usjev posije se srodna, ali privlačnija biljka koja preuzima ulogu mamca. Najčešće je to ogrštica (Brassica rapa), primjerice kultivar Perko (Brassica campestris × B. pekinensis).

Ključ je u fenologiji. Ogrštica ranije ulazi u fazu pupanja i cvatnje, a upravo cvjetni pupovi i pelud privlače repičina sjajnika. Odrasli kornjaši okupljaju se na lovnim biljkama, a ženke odlažu jaja u njihove pupove. Za to vrijeme glavni usjev još nije u najosjetljivijoj fazi i ostaje pošteđen.

Taj mehanizam okosnica je ovakve zaštite usjeva: štetnika se privlači na rubni, žrtveni dio usjeva. Lovne biljke vuku sjajnika na sebe i skidaju populaciju s uljane repice. Zato primjena insekticida na glavnom usjevu može biti znatno smanjena ili posve izostati.

Što su pokazala terenska istraživanja

Da je riječ o učinkovitom pristupu, a ne tek o teoriji, potvrdio je poljski pokus na lokalitetu Šašinovečki Lug u sezoni 2013./2014. Pokus je obuhvatio 1,5 hektara, podijeljenih u tri polja od po 0,5 ha. Prostorna raspodjela sjajnika praćena je pomoću GPS mreže točaka i geografskog informacijskog sustava (GIS). Oštećenja su procijenjena disekcijom pupova terminalnih cvatova.

Razmjeri privlačenja bili su izraziti. Na lovnim biljkama zabilježeno je i do 47 sjajnika po terminalnom cvatu. Populacija na uljanoj repici istodobno je bila ispod praga odluke. Drugim riječima, lovne biljke djelovale su kao snažan magnet. Skupile su desetke kornjaša na sebe i time rasteretile glavni usjev.

Još se istražuje koliki udio površine treba zasijati lovnim biljkama da kemijsko suzbijanje sjajnika posve izostane. Smjer je ipak jasan. Pravilno postavljene i pravodobno procvjetale lovne biljke mogu bitno smanjiti potrebu za insekticidom.

Mogu li lovne biljke pomoći i protiv drugih štetnika

Istraživanja idu i korak dalje. Ispituje se mogu li lovne biljke i prateće mjere istodobno obuhvatiti sjajnika i druge proljetne štetnike. Pokusi su potvrdili visoku učinkovitost ogrštice protiv sjajnika, i u integriranom i u ekološkom sustavu proizvodnje, bez potrebe za insekticidom.

Valja, međutim, ostati realan. Protiv velike i male repičine pipe lovne biljke zasad nisu dale zadovoljavajuće rezultate, pa njihovo suzbijanje i dalje traži druge mjere. Lovne biljke stoga treba shvatiti kao ciljan alat, prije svega protiv repičina sjajnika.

Kako lovne biljke uklopiti u praksu

Iz navedenih istraživanja proizlazi nekoliko praktičnih smjernica za proizvođače koji planiraju sjetvu:

• Odaberite lovnu biljku, primjerice ogršticu kultivara Perko.
• Posijte je na rubove parcele u trake široke najmanje 3 m.
• Uskladite rok sjetve. Ogršticu sijte 7 do 10 dana prije uljane repice, kako bi njezina fenofaza pouzdano prethodila fenofazi glavnog usjeva.
• Tijekom vegetacije redovito provodite monitoring otresanjem terminalnih cvatova i pratite prag odluke.
• Ako je tretiranje nužno, ciljano tretirajte lovnu biljku dok je štetnik još koncentriran na njoj, prije prelaska na glavni usjev. Tako trošite manje insekticida i čuvate korisne organizme.
• Ne oslanjajte se isključivo na piretroide jer je rezistentnost potvrđena. Smanjena osjetljivost zabilježena je i za dozvoljenu aktivnu tvar acetamiprid. Proizvođači zasad nemaju sigurno učinkovito kemijsko rješenje protiv repičina sjajnika.

Jedna od isplativijih odluka cijele sezone

Rezistentnost sjajnika na insekticide je potvrđena. U takvim uvjetima lovne biljke više nisu tek alternativa, nego logičan i ekonomski opravdan dio integrirane zaštite. Smanjuju broj tretiranja, čuvaju korisne organizme i oprašivače te štite glavni usjev. Populaciju sjajnika pritom zadržavaju ispod praga odluke.

Sjetva je pred nama, a planiranje pojasa ogrštice moglo bi biti jedna od isplativijih odluka cijele sezone. Pritom valja imati na umu jedno ograničenje. Optimalni udio lovnih biljaka i njihova uloga protiv drugih štetnika još čekaju konačan odgovor struke.