Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir i potpredsjednica Ružica Vukovac sudjeluju na Konferenciji o europskim politikama u službi građana. Konferencija je posvećena Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), regionalnim fondovima i  održivom turizmu u kontekstu europskog Zelenog plana. Održava se u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Francuske Vijećem Europske Unije u Toursu, (Val de Loire).

Konferenciju je otvorila Laëtitia Saint-Paul, potpredsjednica Narodne skupštine Francuske. Zahvalila se predsjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijani Petir i Luisu Capoulasu Santosu; zatim predsjedniku Odbora za europske poslove portugalskog parlamenta. Oni su je prilikom posjeta Hrvatskoj i Portugalu potaknuli da adresira teme kojima je posvećena ova Konferencija.

Sudjelujući u raspravi o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i osiguranju kvalitete hrane za Europljane; Marijana Petir je rekla kako je sigurnost hrane jedan od važnih prioriteta Unije. On utječe na sve građane i usko je povezan s trgovinskim politikama.

Podsjetila je kako je prema analizi Europskog revizorskog suda, model koji EU primjenjuje da zajamči sigurnost hrane, izgrađen na dobrim temeljima. Međutim, on je toliko preopterećen da Komisija i države članice nemaju kapacitet za njegovu cjelovitu primjenu. Zato je Petir rekla da je isti potrebno prilagoditi i fleksibilizirati.

-Ujedno, taj sustav omogućava kod uvoza hrane iz trećih zemalja da se u slučaju određenih ostataka pesticida, odobravaju uvozna odstupanja. To ocjenjujem neprihvatljivim i zalažem se za nultu toleranciju,  rekla je Petir.

Upozorila je da strogi zahtjevi EU-a za europske proizvođače poskupljuju proizvodnju i imaju utjecaj na njihovu konkurentnost. Zato, ističe Petir, trebalo bi proširiti usvajanje standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja. Proizvodnja specijaliteta može biti konkurentska prednost za male poljoprivrednike i prerađivače. U tom smislu osvrnula se i na hrvatski Nacionalni sustav kvalitete  „Dokazana kvaliteta“ koji je osmišljen kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete unutar pojedinih sektora.

Međutim, troškovi usklađivanja povezani s dobrovoljnim standardima ograničavajući su čimbenik. Zato treba uvesti poticajnu politiku, jačati proizvođačke organizacije i prilagoditi podršku u prijelaznom razdoblju, rekla je Petir

Petir je izvijestila okupljene predstavnike nacionalnih parlamenata da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav regiji slobodnoj od genetski modificiranih organizama. Odličeno je to vodeći se činjenicom da je Hrvatska zemlja slobodna od GMO-a i da želimo da tako ostane i u budućnosti.

-Dodatnu potporu ovoj našoj inicijativi dali bi sustavi kvalitete i adekvatno deklariranje „GMO free“ proizvoda, ali i uspostavljanje  jasnih kriterija vezanih uz označavanje »GMO free proizvoda« i jačanje kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO, istaknula je Marijana Petir.

Pozvala je sve države članice iz područja regije Alpe – Adria –Dunav da se priključe ovoj Inicijativi i ulože potrebni napor. Sve kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana; sve s ciljem očuvanja bioraznolikosti te okolišno osjetljivog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja.

Ružica Vukovac je sudjelujući u raspravi o regionalnim fondovima i energetskoj tranziciji istaknula da prijetnje kojima smo u posljednje vrijeme izloženi kao civilizacija predstavljaju ozbiljnu ugrozu za Europu, a pogotovo Europsku Uniju.

Za ostvarivanje ciljeva nulte stope emisije stakleničkih plinova do 2050. godine i smanjivanja energetske ovisnosti, energetski i transportni sektor. Sveukupna industrijska proizvodnja morat će, u skladu sa Zelenim planom, pristupiti značajnim prilagodbama.

Stoga je učinkovito upravljanje i korištenje sredstava iz europskih fondova od presudnog značaja. Osim Europskog fonda za regionalni razvoj, koji koriste sve zemlje članice EU, vrlo je važno da sredstva iz Kohezijskog fonda, koja su na raspolaganju slabije razvijenim članicama EU, budu  u funkciji ostvarivanja sveobuhvatne energetske tranzicije EU, a ne samo pojedine zemlje članice, rekla je Vukovac.

Kako bi se to ostvarilo potrebna je koordinacija, usklađeno djelovanje i informiranje na razini zemalja članica pod patronatom Europske komisije. Na tom polju EU mora pokazati snagu zajedničkog djelovanja. Kohezijski fond za razdoblje 2021.-2027. podupire ulaganja u području okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture. Očekuje se da će 37% ukupnih financijskih sredstava Kohezijskog fonda pridonijeti klimatskim ciljevim. Ona ako budu pametno usmjerena, mogu u značajnoj mjeri pridonijeti energetskoj tranziciji. Ulaganja u prometnu infrastrukturu moraju biti prvenstveno okrenuta oblicima transporta s najmanjim utjecajem na okoliš i emisijom stakleničkih plinova. To su željeznički i vodeni transport.

-Uz navedeno, financijski instrumenti, potaknuti zajmovima Europske investicijske banke (EIB) i Fondom za pravednu tranziciju mogu značajno ubrzati prijelaz na čistu, zelenu energiju i ostvariti nultu emisije i prije 2050, zaključila je Vukovac.

Da podsjetimo predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir održala je u srpnju 2021. godine sastanak s potpredsjednicom francuske Nacionalne skupštine Laëtitiom Saint-Paul u Staroj Kapeli u Općini Dubrava. Tamo joj je predstavila primjere dobre poljoprivredne prakse: Hrvatsko uzgojno udruženje Salers Croatia i OPG Danijel Horvatić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFocus Ultra za suzbijanje uskolisnih korova
Sljedeći članak171 milijuna kuna novih ulaganja u infrastrukturu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.