Institut Ruđer Bošković početkom rujna predstavio je rezultate istraživanja u sklopu projekta PERSPIRE koji razotkrivaju ulogu mikroorganizama u borbi protiv klimatskih izazova u poljoprivredi. Predložene su i mjere za pomoć poljoprivrednicima.
Rezultati istraživanja u sklopu projekta PERSPIRE “Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama”, pokazali su da dugotrajne poplave mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utječu na rast i prirast biljaka.
Pokus na varaždinskom zelju
U pokusu su korištene sadnice varaždinskog zelja, koje slovi kao iznimno otporna kultura. Znanstvenici su predstavili potencijalne bakterijske sojeve koje su identificirali za buduće korištenje kao bio-cjepiva za oporavak usjeva nakon poplava, te prijedlog mjera za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena. U uvodnom dijelu programa ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith čestitao je projektnom timu, posebno voditeljici projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić, na uspješnom završetku projekta te zahvalio partnerima Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku.
Zahvalio je i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu poljoprivrede na podršci u realizaciji ovog projekta. Projekt PERSPIRE je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a unutar poziva ‘Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena’.
Hrvatska među zemljama s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih pojava
U svojem izlaganju, koordinatorica projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić osvrnula se na podatke Europske agencije za okoliš, prema kojima je Hrvatska jedna od tri zemlje EU-a s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, pri čemu je kao ‘ranjiv’ definiran upravo poljoprivredni sektor koji trpi neke od najvećih šteta ovakvih pojava.
Smatra se da su upravo klimatske promjene uzrokovale promjene u režimu oborina, što uključuje i sve češću pojavu obilnih kiša koje dovode do bujičnih poplava. Velika količina kiše koja na poljoprivredne površine padne u kratkome roku, često nakon dužih suša, može dovesti do poplava na ovim površinama, koje mogu izravno utjecati na uzgoj hrane, neposredno djelujući na promjene u funkcioniranju i strukturi mikroorganizama u tlu te na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.
–Rezultati projekta su pokazali da dugotrajne i ekstremne poplave dovode do naglih ponavljajućih aktivnosti u tlu koje uzrokuju promjene na razini strukture i aktivnosti ukupne mikrobne zajednice, bilo da je riječ o bakterijskoj zajednici ili zajednici gljiva, ali i na razini korisnih mikroorganizama koje biljci trebaju kako bi ostvarila uspješan prirast i rast. Također, naši rezultati pokazali su da ove promjene utječu na morfologiju i na fiziologiju same biljke, objašnjava dr. sc. Sviličić Petrić. Projektni tim je predložio 11 različitih sojeva bakterija koji imaju potencijal za razvoj bio-cjepiva za biljke u budućnosti. Potencijalni biokulanti su: Enterobacter P2.4-3, P2.4-9, P2.4-16, Bacillus P2.4-7, P1.15-6, P1 15-12, P1 15-14, P2 9-7, P2 9-8, Stenotrophomonas P2.4-10 i Pantoea P2.9-13.
U daljnjim istraživanjima ovi se sojevi moraju testirati kao pojedinačne ili kao mješovite kulture kako bi mogli utvrditi koje specifične kulture je potrebno dodati u tlo kako bi pomogli biljci u određenom stadiju njezinog razvoja.
Uz dr. Ines Sviličić Petrić, rezultate istraživanja predstavili su Helena Senko, mag. ing. agr. i Anastazija Huđ, mag. bio s IRB-a te izv. prof. dr. sc. Marko Petek s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Stručna predavanja održale su i dr.sc. Ines Pohajda i Zorana-Ana Cetinić-Frankos iz Ministarstva poljoprivrede.
Više o projektu može se naći na internetskoj stranici: https://perspire.eu/
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sadržaj objave isključiva je odgovornost Instituta Ruđer Bošković.
