Održan je sastanak predstavnika proizvođača mlijeka i predstavnika trgovačkih centara u Ministarstvu gospodarstva u Zagrebu, 18. srpnja 2017. godine, a organizaciju cijelog sastanka organizirala je Proizvođačka organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava”. Sastanak je održan zbog teške situacije u mljekarstvu u Republici Hrvatskoj u kojoj proizvodimo tek pola potreba mlijeka od cjelokupne tržišne potražnje. Sastanku su se od predstavnika trgovačkih lanaca odazvali Siniša Katavić kao predstavnik lanca KTC d.d. te Hrvoje Dević kao predstavnik trgovačkog lanca KONZUM d.d. Od predstavnika proizvođačkih organizacija sastanku su nazočili Željko Turčić iz Udruge mljekara ”Drava – Sava”, zatim Mladen Šolčić iz proizvođačke organizacije ”Mliječni put” Hrvatske, Miroslav Kovač iz proizvođačke organizacije UPO Centar simentalac, Damir Horvatić iz Saveza Udruga uzgajivača Simentalskog goveda, Lidija Pavić te Davor Pašalić iz Saveza Udruga uzgajivača Holstein goveda te Antun Laslo iz Udruge OPGH ”Život”. Nazočni su bili i ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać te Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Uvodnu riječ je imala Marina Ivančan Krznarić, voditeljica Proizvođačke organizacije Udruge mljekara “Drava-Sava” koja je sve prisutne pozdravila u čijem je svojstvu i bila organizacija ovog sastanka. Poziv na sastanak su dobili i LIDL Hrvatska, SPAR Hrvatska , PLODINE Hrvatska, KAUFLAND Hrvatska te NTL, no od svih pozvanih samo su se predstavnici LIDL-a i PLODINA ispričali zbog nedolaska. SPAR je potvrdio svoj dolazak, ali se nisu pojavili na sastanku, iz NTL-a se nitko nije javio dok iz KAUFLAND-a nisu pokazali nikakav interes za dolazak na sastanak.
Samim time što se sastanku nisu odazvali strani trgovački lanci poslana je jasna poruka o njihovom bilo kakvom interesu za neki dogovor.
Tema sastanka bila je mogućnost zaštite cijene domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda u trgovinama.
Istaknuto je da se mlijeko ne može proizvoditi po cijeni od 1,70 kuna te da bi minimum cijene koja bi dala neku zaradu bila cijena od 3,00 do 3,50 kune, naglasio je Davor Pašalić iz Saveza Udruge uzgajivača Holstein goveda, a sve ostalo je dugoročno neodrživo i vodi padu proizvodnje mlijeka i gubicima.Također veliki je problem što se mlijeko koristi ponajviše kao artikl za akcije kojima se privlače kupci što rezultira neodrživošću i neisplativošću takve proizvodnje za proizvođače mlijeka.
Situacija je u proizvodnji mlijeka više nego loša i u tom smjeru se hitno nešto mora poduzeti, naglasio je Mladen Šolčić iz organizacije ” Mliječni put Hrvatske” te da proizvođači mlijeka nisu sektor koji bi rješavali socijalno pitanje. Također mljekari već rade dugo s gubitkom, takoreći šest godina što rezultira ogromnim padom proizvodnje mlijeka. Naglasio je da je jedino rješenje zaštitna cijena mlijeka u trgovini i otkupu što naravno zakon ne dozvoljava. Naglasio je da se i praksa dampinških cijena uništava budućnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
Miroslava Kovač iz proizvođačke organizacije UPO Centar simentalac naglasio je da bi bilo važno definirati što je to ”domaći proizvod” te je predložio model rješavanja krize putem malih radionica gdje bi zajedno sjeli trgovački lanci i proizvođači mlijeka, zatim prijedlog smanjenja PDV-a na hranu s 25 na 13 posto , a vidi i veliki izlaz u malim mljekarama.
Hrvoje Dević, direktor sektora svježe hrane u Konzumu kazao je da su prošle godine uvezli svega dva posto mlijeka te da oni podražavaju proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. “Mi podržavamo sve domaće projekte i inicijative, ali kupac je taj koji na kraju odlučuje, a Konzum ne može biti regulator tržišta”, kazao je.
Zamjenik predsjednika Uprave KTC-a Križevci Siniša Katavić naglasio je da ćemo morati ”svi zajedno sastaviti glave”i ovu krizu prebroditi te zaštiti domaći mljekarski sektor proizvodnje.
Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore naglasila je da hrvatskom proizvodu treba promocija i češće pojavljivanje u javnosti.
Zaključak je da se organizira u neko skorije vrijeme novi sastanak s trgovačkim lancima u koje bi trebalo uključiti i otkupljivače mlijeka i izaći s konkretnim prijedlozima.
Istaknuto je kako su i nužne veće kontrole kvalitete uvoznog mlijeka, dosljedan rad inspekcija te jačanje svijesti o kupovini domaćih proizvoda.
