Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s predstavništvom Europske komisije u RH, Ministarstvom poljoprivrede organizirala je prvu javnu raspravu u petak 6.3.2020. vezanu za Europski zeleni plan, u okviru kojeg su 3 strategije – od polja do stola, bioraznolikost i šume. U isto vrijeme u izradi je i novi ZPP nakon 2020.

Ova javna rasprava jedna je u nizu koje HPK planira organizirati. Predjsednik HPK Mladen Jakopović je iznio situaciju u RH te naglasio kako Hrvatska ima minimalan doprinos u tome što je EU najveći izvoznik te da se treba sagledati nacionalni nivo ako se želi osigurati održivi razvoj. Naglasio je da možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš (više od 50 % Natura područja) te što smo GMO „čista“ zemlja i što imamo diversificirana gospodarstva naša velika prednost. Međutim, borimo se s rastućim uvozom, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja. Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Kazao je kako je gotovo na svim zajedničkim sastancima Komora isticala kako strategija „Od polja do stola“ mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). Bruno Chauvin, načelnik odjela u glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije predstavio je proces te je pojasnio kako će „Zeleni plan za Europu utjecati na sve naše politike i zato je sada pravo vrijeme da se svi dionici uključe u raspravu o tome kakvu poljoprivredu politiku svi hoćemo. Načelnica sektora za EU poslove i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Anita Sever-Koren spomenula je kako su pred poljoprivrednicima veliki izazovi, ali i puno novih prepreka, dok prijedlog financijske omotnice ne prati nove ambiciozne zahtjeve.

Potrebne daljnje rasprave i iskorištenje potencijala

Brojni sudionici i poljoprivrednog, znanstvenog sektora postavljali su pitanja na održanoj panel raspravi. Stjepan Kušec spomenuo je kako je u Hrvatskoj nužna demografska obnova. Održiva rješenja  potrebno je snažnije javno komunicirati i osigurati jaču horizontalnu i vertikalnu komunikaciju  nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj, istaknuo je Slaven Dobrović. Potencijal obrađene komunalne otpadne vode u navodnjavanju, komunalnog mulja kao medija za podizanje kultura kratkih ophodnji, ali i korištenje komposta iz komunalnog biorazgradivog otpada neki su od primjera u kojima je potrebna međusektorska suradnja. Zvonimir Dravinac, uzgajivač konja, spomenuo je kako bi se državno zemljište trebalo dati što više u najam te da smo za izravna plaćanja ispregovarali za oko 900.000 ha, a imamo oko 3 milijuna hektara zemljišta. Dali su se i neki konstruktivni prijedlozi poput trgovanja s CO2 u stočarskom sektoru te nagrađivanja proizvođača kako bi se osigurala proizvodnja i tržišna konkurentnost. Rasprava je ukazala na brojne potencijale koji RH ima te potrebu za daljnjim raspravama i pronalascima rješenja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoziv svim proizvođačima kulenove seke da prijave svoje uzorke na ocjenjivanje kvalitete
Sljedeći članakJesmo li napokon dobili prepoznatljivu oznaku hrane proizvedene u Hrvatskoj?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362