Sustav obrane od divljih zvijeri stalno treba poboljšavati u interesu očuvanje proizvodnje i eko sustava te lakšeg života lokalnog stanovništva.
Među hrvatskim poljoprivrednicima javljaju se sve snažniji zahtjevi da se nešto hitno promjeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri jer se njihova populacija u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. To su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje.
Sve to je omogućilo da se divlje zvijeri pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku što im čini sve veću štetu. Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi. Isto tako važno je poboljšati komunikaciju među nadležnima, te snažnije educirati sve dionike kako bi sustav zaštite bio učinkovitiji, kako bi se smanjio broj napada na stoku i očuvao eko sustav.
Glavni je to zaključak okruglo stola pod simboličnim nazivom „Pojeo vuk magare“, koji je u sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru organizirala Hrvatska poljoprivredna komora, na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda. Ovaj okrugli stol prvi je u niz, a na prvom okruglom stolu dogovoreno je kako su potrebni češći sastanci svih dionika jer svi imamo isti cilj – da se stoka zaštiti, očuva populacija zaštićenih divlji zvijeri te smanje štete za stočare i stanovnike, nenaseljenih hrvatskih područja.
–Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, jer svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama, izjavio je u uvodnoj prezentaciji Rodoljub Džakula, predsjednik savez uzgajivača mesnih pasmina goveda.
Na okruglom stolu sudjelovali su Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Gabrijela Šestani, načelnica sektora za prirodu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Jasna Jeremić, viši stručni savjetnik – specijalist u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode i Jasna Ribarić, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu prirode u istom Ministarstvu. Poljoprivrednike su predstavljali Mladen Kušeković, predsjednik odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore te Rodoljub Džakula, Predsjednik savez uzgajivača mesnih pasmina goveda .
Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava te što bolje provodile nužne mjere potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija, osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, dok je na EU razini potrebno utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative koje se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima, naglašeno je na okruglom stolu.
Na temelju nedavno objavljene detaljne analize stanja vuka u EU-u Europska Komisija predlaže da vuk bude „zaštićen”, a ne „strogo zaštićen”. U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke, od čega je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca. Krajem prosinca 2023.g. objavljena je detaljna analiza koja pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima, a ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire.
Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18.213 km2, a povremeno se pojavljuje na još 6.072 km2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala, a prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko- 2 goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava, no njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.
U 2018. godini prijavljena je ukupna šteta od pola milijuna eura, a do 2022. godine ta šteta narasla je na 2.051 napada na stoku i ukupnu štetu premašila je pola milijuna eura. Prema službenim podacima u 2022. godinu u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku, pri čemu je najviše stradalo ovaca i koza (2777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa, dok je bilo i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja.
Sudionici okruglo stola zaključili su kako se divlje životinje polako navikavaju na prisutnost ljudi te je snažnije potrebno komunicirati prijedloge koji će osigurati očuvanje stoke i vukova, ali isto tako i poljoprivredne proizvodnje. Složili su se da je potrebno pružiti osnovnu potporu poljoprivrednicima te poduprijeti mjere za zaštite, ali i organizirati radionice i rasprave te poticati inovativne prijedloge kroz natječaje za EIP operativne skupine. Istaknuto je kako je važno da poljoprivreda bude prioritet u očuvanju prirode, ali je potrebno uspostaviti suživot između vukova i ljudi kako bi se smanjile štete na obje strane.
Isto tako treba promptno reagirati na štete uz pružanje većih naknada za gubitke, dok je suradnja s lokalnim zajednicama ključna za opstanak vukova i podršku lokalnoj zajednici. Sudionici su se složili kako nema brzih rješenja jer proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad, no potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama da bismo savladali izazove koji su pred nama. Važno je pružiti podršku poljoprivrednicima te poticati pozitivne promjene koje će omogućiti suživot divljih životinja i ljudi.
Foto: HPK
