U predmetnom slučaju, o kojem pišu mediji, radi se o individualnom potvrđenom slučaju atipične goveđe spongiformne encefalopatije (atypical BSE), dakle ne o klasičnom slučaju BSE. U ovakvim slučajevima jedino je sigurno da je podrijetlo bolesti druge naravi (nema veze s klasičnim GSE slučajevima).
U posljednjih nekoliko godina u određenom broju zemalja zabilježeni su slučajevi BSE koji se ne mogu objasniti klasičnim putem nastanka bolesti (preko hrane za životinje koja sadrži bjelančevine animalnog podrijetla).
Radi se o iznimno rijetkim slučajevima (1 slučaj na nekoliko milijuna goveda), koji vjerojatno niti ne bi bili zabilježeni da se ne provodi sustavni zdravstveni nadzor prije ulaska goveđeg mesa u lanac prehrane. Takvi slučajevi nisu zasad u potpunosti znanstveno razjašnjeni, no sigurno je da se ne radi o zaraznoj bolesti, nego o specifičnom mehanizmu nastanka bolesti.
Bez obzira na taj podatak, i u atipičnim slučajevima GSE-a provode se sve mjere potpune izolacije stada podrijetla takvih životinja, kako bi se uklonio i teoretski rizik ulaska takvih životinja u lanac prehrane.
Slučajevi atipične GSE zabilježeni su u većem broju država u svijetu, pa tako i EU članicama. Konkretno, samo u 2014. godini takav slučaj dosad je potvrđen u Njemačkoj i Rumunjskoj; 2013. godine u Francuskoj; 2012. godine u Brazilu, Španjolskoj, Švicarskoj i SAD-u; 2011. godine u Poljskoj i Nizozemskoj.
Hrvatska nije poduzela nikakve dodatne mjere u odnosu na potvrđeni slučaj GSE u Rumunjskoj, budući da za to nema niti potrebe. Zemlja članica u kojoj se pojavi svaki pojedini slučaj BSE poduzima izuzetno stroge i sveobuhvatne mjere na stadu podrijetla pozitivne životinje, sukladno europskom zakonodavstvu.
Rumunjska je slučaj prijavila Europskoj komisiji 20. lipnja ove godine, nakon što su prethodno dovršena sva laboratorijska ispitivanja. Tada je vijest službeno proslijeđena i ostalim članicama, što je standardan postupak. GSE nije potvrđen, kako prenose mediji, kod ‘govedine’, nego uzorkovanjem na liniji klanja, prije nego što je takvo meso uopće imalo mogućnost ući u lanac prehrane.
Hrvatska iz Rumunjske uvozi žive životinje, mahom telad i junad za daljnji tov, ili za direktno klanje. Uvoz nije zabranjen, niti će biti zabranjen, budući da za to nema potrebe.
Republika Hrvatska je ove godine dobila status zanemarivog rizika za BSE, koji je dobila i Rumunjska. To pojašnjava tvrdnju da se u ovom rumunjskom slučaju radi o atipičnom slučaju BSE (koji se može dogoditi i u zemlji koja dosad nije imala nikakve veze sa BSE). Ovaj status potvrđuje da se provodi sustavni nadzor nad svojom populacijom goveda, kao što to čine i sve ostale članice Europske unije.
U Hrvatskoj se bolest sustavno prati i nadzire od 1996. godine. Od 2001. godine na snazi su stroge mjere kontrole po pitanju hrane za životinje (zabrana korištenja proteina životinjskog podrijetla u prehrani preživača), sva zaklana goveda starija od 30 mjeseci obavezno se prije stavljanja mesa u promet rutinski pretražuju na GSE, te se poduzimaju sve propisane mjere po pitanju postupanja sa specifičnim rizičnim materijalom zaklanih ili uginulih goveda (uništavanje). Na GSE se pretražuju i sva uginula ili prisilno zaklana goveda starija od 24 mjeseca. Nadalje uvoz goveđeg mesa u Hrvatsku dozvoljen je isključivo iz zemalja sa službeno priznatim statusom kontroliranog ili zanemarivog rizika u odnosu na GSE.
Do danas u našoj zemlji nije zabilježen niti jedan slučaj GSE.
Nastavno na predmetnu temu, Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane redovito dostavlja Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), opsežnu dokumentaciju o provedenim mjerama unatrag posljednjih 7 godina.
Temeljem provedenih mjera nadzora i dostavljene dokumentacije Hrvatska je od strane OIE-a 2012. godine priznata kao zemlja s kontroliranim rizikom u odnosu na GSE, a u svibnju 2014. godine službeno je ostvarila i status zemlje sa zanemarivim rizikom u odnosu na GSE, što je ujedno i najviši stupanj zdravstvenog statusa koji neka zemlja može po pitanju te bolesti ostvariti.
