Radionicom “Moj-seoski” u Orebiću započeo je ciklus radionica o seoskom turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. On će se ovog tjedna nastaviti u Korčuli (utorak), Slanom (srijeda), Grudi (četvrtak) i Metkoviću (petak). 

U Orebiću je u ponedjeljak održana prva od pet dvosatnih edukativnih radionica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u organizaciji Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

Na radionici se govorilo o zakonodavnom okviru i izazovima, novim turističkim trendovima, značaju kulturne baštine te važnosti redovne digitalne komunikacije. Sudionicima je također predstavljen Digitalni katalog seoskog turizma. On pružateljima usluga seoskog turizma omogućuje besplatnu promociju na domaćim i inozemnim tržištima putem web stranice hrvatska.hr Hrvatske turističke zajednice. U katalog se upisuju poljoprivredna gospodarstva koja imaju registrirane vinarije, kušaone, farme, izletišta, agroturizme, ruralne objekte za smještaj i slično.

Kao osnivač i član Udruge ruralnog turizma Hrvatske izrazito sam zadovoljan. Kolegice i kolege s Pelješca su dolaskom na radionicu prepoznale važnost naše Udruge za cjelokupni seoski turizam u Hrvatskoj. Kao jedina strukovna udruga koja ima članove iz svih dijelova Hrvatske, svakodnevno radimo na rješavanju izazova u radu; kako naših članova tako i ostalih pružatelja usluga seoskog turizma. Uključeni smo u Radnu grupu za razvoj seoskog turizma, Radnu grupu za izradu nove nacionalne turističke strategije i Savjet za oporavak turizma koji djeluju pri Ministarstvu turizma i sporta. I ovom im se prilikom zahvaljujem na podršci i volji da se naši problemi konačno počnu rješavati, istaknuo je Josip Antunović, vlasnik Obiteljskog gospodarstva Antunović iz Kune i član Upravnog odbora Udruge.

Radionice se organiziraju, uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta. Vodi ih Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

Zainteresirani sudionici se na radionice mogu prijaviti putem obrasca na web stranici Udruge idemonaselo.hr. Tamo također mogu dobiti i dodatne informacije o radionicama.  Udruga poziva sve pružatelje usluga seoskog turizma, odnosno poljoprivrednike koji se istovremeno bave i pružanjem ugostiteljskih ili turističkih usluga da se odazovu radionicama u što većem broju. Sve kako bi dobili važne informacije o mogućnostima za besplatnu promociju svojih objekata.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDodatnih 23.200 hektara šumskog zemljišta u svrhu pašarenja
Sljedeći članakZasadi stablo, ne budi panj – stvorimo zajedno zeleniju Hrvatsku!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.